Amerika tvrdi da je uništila iranske raketne kapacitete: Kako Iran i dalje napada?

Ipak, uprkos tim udarima, Iran i dalje raspolaže kapacitetima koji mu omogućavaju da nanese ozbiljnu štetu protivnicima.

Iz Bijele kuće je u subotu saopćeno da je "iranski balistički potencijal funkcionalno uništen", dok je predsjednik Donald Trump dan kasnije izjavio da su američke snage "desetkovale" proizvodnju iranskih bespilotnih letjelica.

Međutim, napadi nisu prestali. Katar je jučer presreo projektil lansiran iz Irana, dok je u Abu Dhabiju jedan pogodio automobil i usmrtio jednu osobu.

Vidljiv je i pad intenziteta napada od početka sukoba 28. februara. Prema dostupnim podacima, Iran je u prvom danu sukoba prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima lansirao 167 projektila i 541 dron. Petnaestog dana taj broj je znatno manji i iznosio je četiri projektila i šest dronova.

Sličan trend zabilježen je i kada je riječ o napadima na Izrael. Sa gotovo stotinu projektila u prvim danima, broj je sada sveden na jednocifrene vrijednosti.

Pentagon je prošle sedmice saopćio da je broj lansiranih projektila smanjen za 90 posto u odnosu na početak sukoba, dok su napadi dronovima opali za 86 posto.

Iran i dalje ima značajan arsenal. Prema procjenama američkih obavještajnih službi iz 2022. godine, riječ je o najvećem balističkom arsenalu u regiji, dok izraelski izvori navode brojku od oko 3000 projektila.

Jedan od ključnih ciljeva američko izraelske strategije bilo je uništavanje lansera. Izraelski vojni izvori tvrde da je onesposobljeno između 290 od ukupno 410 do 440 lansera.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da potpuna neutralizacija nije jednostavna. Iran je teritorijalno velika država, a bez kopnene operacije teško je pronaći i uništiti sve skrivene kapacitete.

"Nije jednostavno identificirati lansere. Vidimo da se koriste projektili skriveni na lokacijama koje ranije nisu bile povezane s vojskom", izjavio je David Des Roches, profesor na Sveučilištu nacionalne odbrane u Washingtonu.

On dodaje da Iran više nije u stanju izvoditi masovne koordinirane napade, zbog čega sada koristi ograničen broj projektila, često ciljajući civilne i komercijalne objekte.

"To nema veliki vojni značaj. Riječ je o uznemirujućim napadima koji imaju za cilj iscrpljivanje sistema odbrane i širenje straha među stanovništvom", pojasnio je.

Sličnog je mišljenja i Hamidreza Azizi, koji smatra da Teheran računa na dugotrajan sukob.

"Postoji mogućnost da se ovo pretvori u rat iscrpljivanja", rekao je Azizi, naglašavajući da Iran sve više koristi mobilne lansere koje je teško locirati. "Ovo je utrka s vremenom."

Analitičari ističu da se radi o klasičnoj strategiji asimetričnog ratovanja, u kojoj slabija strana pokušava nadoknaditi vojnu inferiornost kroz nekonvencionalne metode i pritisak na infrastrukturu.

"Nije presudan broj lansiranja, već održavanje stalne prijetnje", kaže Muhanad Seloom. "Dovoljan je jedan uspješan napad da naruši osjećaj sigurnosti."

U ponedjeljak su zabilježeni i novi incidenti, uključujući požar u blizini aerodroma u Dubaiju izazvan dronom, kao i napad u industrijskoj zoni Fujairah.

Istovremeno, situacija se odražava i na globalno tržište energenata. Zbog straha od napada, plovidba kroz Hormuški moreuz je usporena, a cijene nafte su premašile 100 dolara po barelu.

Katar je privremeno obustavio proizvodnju plina, dok je proizvodnja nafte na jugu Iraka pala za 70 posto.

"Ako Iran uspije održati rast cijena nafte, može nanijeti ozbiljnu štetu Sjedinjenim Američkim Državama", upozorio je profesor Vali Nasr.

(Vijesti.ba)