Istraživanja pokazala: Viagra može pomoći kod demencije

Do tog je zaključka došlo vijeće stručnjaka koje je rangiralo postojeće lijekove i vakcine prema njihovom potencijalu u zaštiti od ovog neurodegenerativnog poremećaja, piše ScienceAlert.

Tri najizglednija kandidata

Vijeće sastavljeno od 21 stručnjaka detaljno je razmotrilo anonimne prijedloge, kliničke dokaze i savjete laičke javnosti kako bi sastavilo spisak od 80 lijekova koji obećavaju u liječenju Alzheimerove bolesti. Procesom poznatim kao Delfi konsenzus, koji se često koristi u medicini za postizanje suglasnosti, na kraju su se istaknula tri kandidata: sildenafil (Viagra), Zostavax (vakcina protiv herpes zostera) i riluzol (lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu).

Sva tri lijeka i ranije su u studijama povezivana s prevencijom Alzheimera, no odabir stručnjaka predstavlja značajnu potvrdu njihovog potencijala. "Svaki od prioritetnih kandidata ima dokaze koji podupiru relevantne mehanizme djelovanja, nekliničke studije i kliničke dokaze iz epidemioloških studija i/ili preliminarnih kliničkih ispitivanja", navode istraživači u svom radu.

"Podnošljivost svakog od ovih spojeva također je prikladna za primjenu kod osjetljivije populacije starijih osoba u sklopu dobro nadziranog programa kliničkih ispitivanja. Stoga preporučujemo svaki od ovih terapijskih pristupa kao visoki prioritet za klinička ispitivanja za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti", dodaju.

Kako djeluju?

Sildenafil je inhibitor koji opušta krvne žile, a najčešće se koristi za poticanje erekcije. Prethodne studije pokazale su da bi mogao smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti smanjenjem nakupljanja toksičnog tau proteina, što je česta pojava u mozgu oboljelih.

Vakcina protiv herpes zostera Zostavax, prema zaključku vijeća, obećava čak i više od sildenafila. Iako veza još nije u potpunosti razjašnjena, ranija istraživanja upućuju na to da vakcina jača imunološki sistem i tako štiti od Alzheimera.

Treći kandidat je riluzol, lijek koji sprječava odumiranje neurona mijenjajući biološke putove i smanjujući razine moždanih kemikalija koje su ranije povezane s neurodegenerativnim bolestima, uključujući i Alzheimerovu.

Potrebna su daljnja istraživanja

"Pobjeda nad demencijom zahtijevat će istraživanja na svim poljima - od korištenja onoga što već znamo do otkrivanja novih lijekova za liječenje i prevenciju stanja", izjavila je Anne Corbett, istraživačica demencije sa Univerziteta Exeter u Velikoj Britaniji. "Preusmjeravanje lijekova ključan je dio te slagalice i pomaže nam da lijek koji danas koristimo za jedno stanje sutra pretvorimo u terapiju za drugo."

Koliko god ovi kandidati djelovali obećavajuće, još se ne može sa sigurnošću tvrditi da mogu spriječiti ili preokrenuti Alzheimerovu bolest kod ljudi. Sljedeća faza su sveobuhvatna klinička ispitivanja koja bi trebala otkriti koliko ovi tretmani doista mogu biti korisni. Jasno je da brojni čimbenici doprinose razvoju bolesti, a razumijevanje njihove međusobne povezanosti velik je izazov za naučnike.

Iako je velik dio patologije Alzheimerove bolesti i dalje zagonetka, dobro je poznato da prenamijenjeni lijekovi mogu biti učinkoviti za druga stanja, što budi nadu da bi se isto moglo dogoditi i u ovom slučaju.

"Važno je naglasiti da je potrebno provesti dodatna istraživanja prije nego što budemo sigurni mogu li se ovi lijekovi koristiti za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti", kaže Corbett. "Sada su nam potrebna temeljita klinička ispitivanja kako bismo shvatili njihovu stvarnu vrijednost i sa sigurnošću utvrdili jesu li učinkoviti."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Alzheimer's Research & Therapy.

(Vijesti.ba)