Analitičari: Ovo je najgori globalni poremećaj u historiji, ni 1973. nije bilo tako

Zatvaranje Hormuškog moreuza, uskog kanala uz iransku obalu, zaustavilo je prolaz petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina otkako su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran 28. februara.

U međuvremenu su napadi Irana i Izraela usmjereni na energetsku infrastrukturu Bliskog istoka. Nanosi se šteta plinskim poljima, rafinerijama nafte i terminalima, a predstavnici industrije upozoravaju da će godinama trajati popravak.

Sve se to samo ubraja u ono što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) već nazvala najgorim globalnim energetskim poremećajem u historiji, koji je zasjenio čak i arapski naftni embargo iz 1973., koji je uzrokovao nestašicu goriva i izazvao veliku ekonomsku štetu, prenosi Hina.

"Nećete uspjeti ovo zaobići. To će se prevesti u to da će cijene porasti dovoljno da ljudi prestanu trošiti", rekao je Dan Pickering, glavni investicijski direktor kompanije Pickering Energy Partners.

Do sada je kriza s tržišta uklonila oko 400 miliona barela, otprilike četiri dana svjetske opskrbe, što je izazvalo porast cijena od otprilike 50 posto. Nafta, plin i rafinirani nusproizvodi ključni su za mnoge dijelove modernog svijeta, od pogona automobila, kamiona i aviona, preko napajanja domova i industrije, do proizvodnje plastike i gnojiva.

"Razmjer onoga što je ovdje ugroženo u gorivima, hemikalijama, LNG-u i gnojivima ono je što ovaj trenutak čini kvalitativno drugačijim od prethodnih epizoda napetosti u Perzijskom zaljevu", rekao je Aditya Saraswat, potpredsjednik konsultantske kompanije Rystad Energy.

Nagli porast cijene energije također potiče inflaciju, što teško pogađa potrošače i preduzeća. To je postala velika politička odgovornost za američkog predsjednika Donalda Trumpa dok pokušava opravdati rat američkoj javnosti.

Trump je napao saveznike u NATO-u zbog nedostatka podrške američko-izraelskom ratu protiv Irana, nazivajući dugogodišnje američke saveznike "kukavicama".

Drastičan porast cijena

Globalne referentne cijene nafte već su porasle za više od 50 posto na preko 110 dolara po barelu od početka rata. Utjecaji su izraženiji za bliskoistočnu sirovu naftu, glavnu naftu za azijsku privredu, s cijenama koje dostižu rekordne vrijednosti blizu 164 dolara. To je uzrokovalo vrtoglav porast cijena goriva za prevoz, pritisak na potrošače i kompanije širom svijeta te potaknulo vladine akcije za očuvanje zaliha.

Primjera radi, Tajland je naredio državnim službenicima da štede energiju obustavom putovanja u inostranstvo i korištenjem stepenica umjesto dizala, a Bangladeš je zatvorio svoje Univerzitete.

Šri Lanka je uvela racioniranje goriva, a Kina je zabranila izvoz rafiniranog goriva. Britanska vlada je unutar plana za nepredviđene energetske situacije nametnula smanjenje ograničenja brzine radi uštede goriva.

IEA je u petak objavila nove prijedloge za smanjenje potražnje, poput rada od kuće i izbjegavanja avionskog saobraćaja, koji je već ozbiljno poremećen nakon što je rat prisilio ključne bliskoistočne centre na zatvaranje.

IEA je ranije ovog mjeseca pristala staviti na raspolaganje rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških zaliha, ali analitičari kažu da je ta mjera nedostatna.

Prijete nestašice

Natasha Kaneva, analitičarka JP Morgana, rekla je da je smanjenje potražnje jedino rješenje kada nedostaje zaliha. 

"Tržište se suočava s akutnom nestašicom proizvoda (...) koji se ne mogu konzumirati jednostavno zato što nisu dostupni", rekla je.

Cijene mlaznog goriva u Evropi dostigle su rekordnih 220 dolara po barelu, što je trošak koji će se vjerovatno brzo ublažiti u obliku skupljih avionskih karata. U Sjedinjenim Državama, koje uvoze vrlo malo nafte s Bliskog istoka, maloprodajne cijene benzina porasle su za više od jednog dolara po galonu od 28. februara na oko četiri dolara po galonu.

Cijene prirodnog plina u Evropi i Aziji vrtoglavo rastu nakon što su Izrael i Iran posljednjih dana u uzvratnim napadima oštetili plinske instalacije u Perzijskom zaljevu. Cijene električne energije za potrošače također bi mogle porasti.

Izrael je u srijedu napao iransko plinsko polje South Pars, a Iran je idućeg dana napao golemi katarski LNG kompleks Ras Laffan. Izvršni direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi rekao je za Reuters da će iranski napadi izbiti 12,8 miliona tona LNG-a godišnje, oko tri posto svjetske opskrbe, u razdoblju od tri do pet godina.

Situacija je kritična jer su naftni i plinski proizvodi ključni za sve, od lijekova do plastike i gnojiva, upozorio je Menelaos Ydreos, glavni sekretar Međunarodne plinske unije (IGU), grupe svjetskih proizvođača plina.

"Ponovo pozivamo da se odmah obustave napadi na energetska postrojenja i da se nastavi promet tereta kroz Hormuški moreuz jer su gnojiva, petrohemikalije za farmaceutsku industriju, nafta, žitarice i plin ključni za naš opstanak", naveo je Ydreos u saopćenju.

Sigurnost hrane 

Rat također ugrožava opskrbu hranom. Već je ozbiljno poremetio tržišta gnojiva pošto oko trećine globalne trgovine gnojivima obično prolazi kroz Hormuški moreuz.

Cijene proizvoda na bazi dušika poput uree, najvažnijeg gnojiva, porasle su za 30 do 40 posto od početka sukoba. Američki poljoprivrednici već su govorili o praznim policama trgovina prije proljetne sadnje.

Fabrike gnojiva u Indiji, Bangladešu i Maleziji poduzimaju mjere za obustavu narudžbi, smanjenje proizvodnje ili potpuno zatvaranje zbog nedostatka sirovina.

Ako sukob potraje još samo nekoliko sedmica, globalne opskrbe hranom bit će značajno poremećene, rekao je Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

"To će utjecati na sadnju. U svijetu će biti manja ponuda roba - osnovnih žitarica, stočne hrane, a time i mliječnih proizvoda i mesa", rekao je.

Otprilike polovina svjetske hrane uzgaja se pomoću gnojiva, što u nekim zemljama čini i do polovine troškova za proizvodnju žitarica.


(Vijesti.ba)