Uskrs - blagdan nade: Bez križa nema uskrsnuća

Fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana Humac, naglašava kako je Isusovo uskrsnuće temelj kršćanske vjere.

- Sv. Pavao u jednoj od svojih poslanica veli: Ako Krist nije uskrsnuo uzalud je propovijedanje naše, a uzalud i vjera vaša. Sva naša okupljanja, sve naše žrtve, sve naše molitve, sve ono što činimo bilo bi uzalud da Krist nije uskrsnuo. Isusovo uskrsnuće je razlog zbog kojega su apostoli povjerovali u njega, povjerovali da je istina ono što je on naviještao. Isusovo uskrsnuće je i razlog da su ostavili sve i pošli naviještati njegovu Radosnu vijest svim narodima, i tako je ona, preko njihovih nasljednika, došla i do nas -pojasnio je on.

Naglasio je kako se temeljna razlika kršćanstva u odnosu na druge religije očituje upravo u vjeri u uskrsnuće Isusa Krista.

- Svaka religija ima svoga osnivača. I svi ti osnivači su bili veliki. Ali nijedan od njih nije uskrsnuo. Jedino mi kršćani vjerujemo da je naš utemeljitelj Isus Krist uskrsnuo. Budući da je Isusovo uskrsnuće temelj naše vjere i temelj našega budućeg uskrsnuća, iz toga logično slijedi da je onda Uskrs najveći kršćanski blagdan. Slavimo ga prije svega svečanim misnim slavljima i zajedničkim druženjem - naglašava fra Landeka.

Dodao je kako su žrtva i križ neizostavan put ne samo prema uskrsnuću nego i prema istinskoj radosti u svakodnevnom životu.

Po njegovim riječima, bez požrtvovnosti i odricanja nema uspješnih brakova, stabilnih obitelji niti osobnog ispunjenja u bilo kojem životnom pozivu, bilo da je riječ o duhovnom zvanju ili obrazovanju.

- Nema istinske radosti i zadovoljstva bez trpljenja, kao što nema ni uskrsnuća bez križa – to dvoje ide zajedno. Kao vjernici prihvatili smo Isusov put, koji vodi preko muke i križa do uskrsnuća. Molimo Gospodina da nam pomogne prihvaćati vlastite poteškoće, kako bismo na kraju ovozemaljskog puta, poput njega, uskrsnuli na novi i bolji život - poručio je, uputivši svim vjernicima čestitku uz želju za sretan i blagoslovljen Uskrs.

Uskrs se u kršćanskoj tradiciji slavi svečanom misom, nakon koje vjernici okupljaju porodice i blaguju blagoslovljenu hranu – najčešće šunku, kuhana jaja, mladi luk i pogače. Posebno mjesto zauzimaju pisanice, obojena jaja, koja se daruju prijateljima i susjedima kao znak ljubavi, zajedništva i novoga života.

Priprema za ovaj blagdan traje 40 dana kroz korizmu, vrijeme posta, molitve, pokore i unutarnje obnove koje počinje na Pepelnicu. Uskrs je pomični blagdan, što znači da njegov datum nije fiksan nego se mijenja svake godine. Slavi se prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice (21. marta), pa može pasti u razdoblju od 22. marta do 25. aprila.

(Vijesti.ba/FENA)