
Narednog mjeseca Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine trebala bi raspisati Opće izbore zakazane za oktobar ove godine, a pažnja javnosti usmjerena je na političku budućnost Milorada Dodika, ali i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je posljednje dvije decenije dominantna politička organizacija u entitetu Republika Srpska.
Presuda Suda Bosne i Hercegovine, prema kojoj Dodik faktički ne može učestvovati u političkom životu, otvorila je niz pravnih i političkih dilema koje više nije moguće ignorisati. Posebno nakon što je Osnovni sud u Banjoj Luci, prema dostupnim informacijama, "izostavio konkretne korake u provođenju takve odluke".
Upravo zbog toga reagovalo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), tražeći od oba suda, državnog i lokalnog, precizno izjašnjenje o poduzetim mjerama u smislu zabrane političkog djelovanja Dodiku.
Presudni detalji
Ukoliko se presuda Suda Bosne i Hercegovine počne dosljedno provoditi, Dodik bi se mogao naći u situaciji potpune političke eliminacije. To podrazumijeva ne samo zabranu obavljanja javnih funkcija, već i onih unutar političke stranke.
Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović jučer je najavio da Dodik uskoro ne bi trebao biti predsjednik SNSD-a, ali i otišao korak dalje te otkrio i eventualni vremenski okvir u kojem bi se to trebalo desiti. Naime, Izetbegović najavljuje da sa zabranom djelovanja, Dodik dolazi u situaciju da njegov potpis neće vrijediti za prijavu stranke na izbore, kao ni dokument kojim će lično nekoga ovlastiti da potpiše prijavu. Obzirom da će se prijave na izbore dostavljati narednog mjeseca, stvari bi se mogle dešavati veoma brzo.
U političkom sistemu Bosne i Hercegovine, gdje su proceduralni detalji često presudni, ovakva prepreka može imati dalekosežne posljedice, uključujući i mogućnost da stranka bude primorana na hitnu reorganizaciju.
Nasljednik
SNSD je godinama izgrađivan kao politička struktura snažno personalizovana oko Milorada Dodika. Njegovo eventualno formalno isključenje iz političkog života otvorilo bi pitanje transformacije stranke. Proces koji rijetko prolazi bez "zemljotresa".
Shodno tome, u političkim krugovima u Banjoj Luci sve više se spekuliše o mogućem odstupanju Milorada Dodika sa funkcije predsjednika SNSD-a, prije "konačne" sudske odluke, odnosno prijava za oktobarske izbore u Bosni i Hercegovini.
Isto tako, sve više priča se i o potencijalnom nasljedniku čovjeka čija vidljivost u političkoj dolini Bosne i Hercegovine ulazi u sve deblju "maglu". Ime Igora Dodika, njegovog sina, pojavljuje se kao logičan izbor unutar porodično-političkog kontinuiteta. Vjerovatno je iz tog razloga Igor u utorak bio centralna figura dočeka Donalda Trumpa Jr. u Banja Luci. Ipak, takav scenario nosi i određene rizike. Prije svega, pitanje prihvaćenosti unutar same stranke, ne računajući Sanju Vulić. Posebno šire javnosti, tj. glasačkog tijela.
Alternativa
Alternativa bi mogla biti izbor kompromisnog partijskog kadra, nekoga ko bi formalno preuzeo funkciju predsjednika, dok bi stvarni politički utjecaj, što je moguće više, ostao unutar užeg kruga porodice Dodik i lojalnih struktura, mišljenje je većine političkih analitičara u gradu na Vrbasu.
Kako god, za Dodika, gubitak i stranačke fotelje definitivno bi značio borbu za očuvanje utjecaja izvan formalnih funkcija. Za SNSD? Test političke zrelosti, dokaz ima li institucionalnu i kadrovsku snage bez lidera koji ga je osnovao 10. marta 1996. godine te u protekle tri decenije i definisao.
Dakle, naredni izbori mogli bi biti prvi u kojem će se vidjeti koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika?
Bakir Tiro
(Vijesti.ba)