Spor oko spomenika u Aucklandu prijeti diplomatskim odnosima Japana i Novog Zelanda

Bronzana statua, koja prikazuje djevojčicu kako sjedi pored prazne stolice, donirana je Novom Zelandu od strane Korejskog vijeća za pravdu i sjećanje, nevladine organizacije koja obilježava sjećanje na preživjele žrtve ratnog seksualnog nasilja.

Ako lokalne vlasti odobre prijedlog na sjednici zakazanoj za 28. april, spomenik bi bio postavljen u korejskom kulturnom vrtu u rezervatu Barry’s Point u Aucklandu, piše The Guardian. 

Prema procjenama nekih historičara, između 1932. i 1945. godine, do 200.000 žena – većinom iz Koreje, ali i iz Kine, zemalja jugoistočne Azije, te manjim dijelom iz Japana i Evrope – bilo je prisiljeno ili izmanipulirano da rade u vojnim bordelima japanske vojske. Žene su eufemistički nazivane “ženama za utjehu”, što je termin koji Japan i dalje koristi, iako ga preživjele žrtve osporavaju.

Žrtve su, prema svjedočenjima, bile prisiljene na seksualne odnose s 10 do 30 vojnika dnevno u improviziranim i slabo osvijetljenim prostorijama. Kondomi su se prali i ponovo koristili, medicinski pregledi bili su rijetki, a mnoge žene su oboljele od spolno prenosivih bolesti. Prisilni abortusi bili su česti, a dio njih je postao ovisan o lijekovima korištenim za liječenje sifilisa.

U podnesku gradskim vlastima Aucklanda, japanski ambasador Makoto Osawa naveo je da bi “nepotrebno podizanje interesa” za ovo pitanje moglo predstavljati teret ne samo za saradnju Japana i Južne Koreje, već i za odnose Japana i Novog Zelanda.

Glasnogovornik japanske ambasade izjavio je da bi spomenik mogao izazvati podjele unutar japanske i korejske zajednice, te čak dovesti do prekida partnerskih odnosa između gradova Japana i Novog Zelanda.

Ovo pitanje decenijama opterećuje odnose Japana i Južne Koreje, posebno nakon što je prva preživjela žrtva javno istupila početkom 1990-ih. Prvi “spomenik mira” podignut je u Seulu 2011. godine nakon čega su slični spomenici postavljeni širom svijeta, što je izazvalo oštre reakcije Tokija.

Među primjerima su i odluke da se uklone ili ospore spomenici u inostranstvu, uključujući spor u San Franciscu, kao i uklanjanje spomenika u Berlinu 2025. godine nakon višegodišnjeg spora.

Japan tvrdi da je pitanje “žena za utjehu” konačno i nepovratno riješeno sporazumom iz 2015. godine između tadašnjeg japanskog premijera i predsjednice Južne Koreje, kojim je uspostavljen fond za podršku preživjelima. Međutim, kasnije je taj fond faktički ukinut u Južnoj Koreji, uz obrazloženje da ne odražava stavove žrtava i javnosti.

Japanske vlasti desetljećima odbacuju zahtjeve za dodatnim odštetama, tvrdeći da su sva potraživanja riješena bilateralnim sporazumom iz 1965. godine.

Japanska ambasada u Novom Zelandu naglasila je da Japan ne negira iskustva žrtava, ali smatra da je spomenik dio “antijapanskog pokreta” koji nastoji “senzacionalizirati” pitanje.

- Takav spomenik u drugim zemljama je, umjesto pomirenja, izazvao podjele i konflikte između japanskih i korejskih zajednica - navodi se u saopćenju.

Ministarstvo vanjskih poslova Novog Zelanda saopćilo je da je Japan uputio formalne primjedbe vladi, ali da su javni spomenici u nadležnosti lokalnih vlasti.

Prijedlog u Aucklandu dobio je 672 komentara javnosti, pri čemu se 51 posto pojedinaca snažno protivilo, dok je 13 od 21 organizacije također bilo protiv, pokazuju podaci gradskog vijeća. Među protivnicima su značajan udio činili pripadnici japanske zajednice, dok su podršku uglavnom davali zagovornici sjećanja na žrtve seksualnog nasilja.

Organizacija Aotearoa New Zealand Statue of Peace Committee, koja sarađuje s Korejskim vrtom, navela je da je cilj projekta odavanje počasti žrtvama i podizanje svijesti o ratnom seksualnom nasilju.

- Svaka od tih djevojčica i žena ima svoju potresnu priču, a mnoge preživjele su kroz aktivizam pokušale vratiti dostojanstvo - kazala je predsjednica odbora Rebekah Jaung, dodajući da spomenik predstavlja simbol sjećanja i solidarnosti.


(Vijesti.ba / FENA)