Evropa glavni kupac azerbajdžanskog plina i na početku 2026.

U razdoblju od januara do marta Azerbajdžan je stranim kupcima isporučio 6,5 milijardi prostornih metara plina, za 8,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, citira ruska novinska agencija Interfax podatke azerbajdžanskog ministarstva.

Najviše plina dostavljeno je evropskim kupcima, ukupno 3,0 milijarde prostornih metara, jednako kao i na početku 2025. godine, pokazali su podaci.

Udio Evrope u azerbajdžanskim isporukama plina iznosio je tako u prvom ovogodišnjem tromjesečju 46 posto.

Na drugom je mjestu ljestvice kupaca na početku godine bila Turska s isporučenih 2,4 milijarde prostornih metara azerbajdžanskog plina, za 4,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Brojka obuhvaća i 1,5 milijardi kubika plina isporučenih Transanadolskim plinovodom (TANAP), za 7,1 posto više nego lani.

Udio Turske u ukupnom izvozu iznosio je tako 37 posto.

Azerbajdžanski izvoz plina u Gruziju uvećan je pak za 14,3 posto, na 800 milijuna prostornih metara, s udjelom u ukupnim isporukama od 12 posto.

Izvoz u Siriju dosegnuo je pak 300 milijuna kubika, odnosno pet posto ukupnih isporuka, pokazali su podaci ministarstva. Azerbajdžan je počeo otpremati plin u Siriju u drugoj polovini prošle godine.

U cijeloj prošloj godini Azerbajdžan je u inozemstvo isporučio ukupno 25,2 milijarde kubnih metara plina, jednako kao i u 2024. godini.

Najviše je i prošle godine dopremljeno u Evropu, ukupno 12,8 milijardi kubnih metara, nešto više od polovine pošiljki.

U Tursku je prošle godine Azerbajdžan otpremio 9,6 milijardi prostornih metara plina, uključujući 5,6 milijardi kubika putem TANAP-a, uz udio u ukupnom azerbajdžanskom izvozu od 38,1 posto.

Slijede Gruzija s isporučenih 2,3 milijarde kubika, odnosno 9,1 posto ukupnih isporuka, te Sirija s 500 milijuna kubika, odnosno dva posto ukupnih azerbajdžanskih isporuka.

Azerbajdžan je počeo izvoziti plin u Evropu posljednjeg dana 2022., napominje ruska novinska agencija Interfax.

Ugovore za isporuku plina Azerbajdžan je sklopio s ukupno 16 zemalja, uključujući njih 13 u Evropi.

Uz Hrvatsku, azerbajdžanski plin nabavljaju i kupci u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji, Njemačkoj, Ukrajini i Austriji.

Godišnji obujam trebao bi se postupno povećati na 15 teravatsati (TWh), odnosno oko 1,5 milijardi prostornih metara, uključujući dugoročne ugovore s fiksnim obujmom isporuka u Italiju, Grčku i Bugarsku, te ugovor na deset godina s njemačkom kompanijom Securing Energy for Europe (SEFE). Ugovori s ostalim zemljama ne preciziraju obujam isporuka.

Prirodni plin iz polja Šah Deniz II u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog mora doprema se u Evropu Transjadranskim plinovodom (TAP), završnim dijelom Južnog plinskog koridora.

TAP se nadovezuje na TANAP na grčko turskoj granici, prolazi kroz sjevernu Grčku i Albaniju, spušta se u Jadransko more i izlazi na kopno na jugu Italije. Otvoren je krajem 2020. godine.

Početni kapacitet plinovoda TAP iznosio je 10 milijardi prostornih metara godišnje i trebao bi biti udvostručen do 2030.

Azerbajdžan pak Turskoj plin dostavlja TANAP-om i Južnokavkaskim plinovodom (SCP). Pošiljke u Gruziju stižu SCP-om i plinovodom Hajigabul-Gazakh, napominje Interfax.

Sirija pak plin iz Azerbajdžana nabavlja od 2. kolovoza prošle godine. U prvoj fazi stizalo je 3,4 milijuna kubika plina dnevno, uz planirano povećanje na šest milijuna kubika dnevno. To znači da bi početnih 1,24 milijardi kubika godišnje trebalo porasti na nekih 2,19 milijardi kubika godišnje.

(Vijesti.ba)