AI boom: EU krije podatke pod pritiskom Microsofta, Netflixa ...

Odredba o tajnosti, koju je Evropska komisija dodala u svoj prijedlog gotovo riječ po riječ nakon industrijskog lobiranja 2024. godine, otežava nadzor nad zagađenjem koje pojedinačni podatkovni centri proizvode. Istraživačima ostavlja samo nacionalne sažetke o njihovom energetskom otisku.

Porast AI chatbotova potaknuo je bum u izgradnji skladišta punih čipova koja troše ogromne količine energije, a taj se zahtjev dijelom zadovoljava sagorijevanjem fosilnog plina. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi opća klauzula povjerljivosti mogla biti u suprotnosti s pravilima EU o transparentnosti i Aarhus Konvencijom o pristupu informacijama o okolišu.

“U dvije decenije ne mogu se sjetiti sličnog slučaja”, rekao je prof. Jerzy Jendrośka, koji je 19 godina bio član tijela koje nadzire konvenciju i predaje pravo zaštite okoliša na Univerzitetu u Opolu u Poljskoj. “Ovo očito nije u skladu s konvencijom.”

Dokumenti do kojih je došao Investigate Europe, nezavisna novinarska mreža koja je vodila istraživanje u saradnji s The Guardian i drugim medijskim partnerima, pokazuju da su pravila već korištena kako bi se podatkovni centri zaštitili od nadzora.

U e-mailu koji se poziva na klauzulu o tajnosti prošle godine, visoki zvaničnik Komisije podsjetio je nacionalne vlasti na njihovu obavezu da “čuvaju povjerljivim sve informacije i ključne pokazatelje performansi za pojedinačne podatkovne centre”.

“Vrlo je važno ponoviti ovu tačku jer je Komisija već zaprimila različite zahtjeve za pristup dokumentima od medija ili javnosti u vezi s ovim podacima”, rekao je zvaničnik. “Svi ti zahtjevi su do sada odbijeni.”

SAD i Kina predvode globalni AI boom, ali i u Evropi se podatkovni centri grade velikom brzinom. EU planira utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u narednih pet do sedam godina kako bi se pozicionirala kao globalni lider u umjetnoj inteligenciji.

U pokušaju povećanja transparentnosti, Komisija je 2023. godine ažurirala direktivu o energetskoj efikasnosti, obavezujući operatere podatkovnih centara da prijavljuju podatke o ključnim pokazateljima. U dodatnim smjernicama predloženo je objavljivanje “agregiranih” ekoloških metrika.

Međutim, tokom javnih konsultacija u januaru 2024. godine, tehnološke kompanije su tražile da se svi pojedinačni podaci o podatkovnim centrima proglase povjerljivim, pozivajući se na komercijalne interese. Taj zahtjev znači da se podacima ne može pristupiti čak ni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Konačni tekst člana, koji se razlikuje tek u nekoliko riječi od zahtjeva industrije, navodi da “Komisija i države članice moraju čuvati povjerljivim sve informacije i ključne pokazatelje performansi za pojedinačne podatkovne centre koji se dostavljaju bazi podataka ... Takve informacije smatraju se povjerljivima jer utiču na komercijalne interese operatera i vlasnika podatkovnih centara.”

Podnesci industrije tokom javnih konsultacija pokazuju da su među onima koji su lobirali za ovu promjenu Microsoft; DigitalEurope, čiji članovi uključuju Microsoft, Google, Amazon i Meta; te Video Games Europe, čiji članovi uključuju Microsoft i Netflix.

Ben Youriev, istraživač u InfluenceMap, rekao je da je ovo primjer kako se tehnološki sektor suočava s promjenom prema većoj potrošnji energije.

“Dok je industrija ranije glasno podržavala čistu energiju i smanjenje emisija, mnoge firme su od tada utihnule. Umjesto toga, čini se da prioritet daju brzom širenju infrastrukture podatkovnih centara širom svijeta u odnosu na podršku čistoj energiji i brzim smanjenjima emisija”, rekao je.

DigitalEurope nije odgovorio na zahtjev za komentar. Komisija i Video Games Europe odbili su komentarisati.

Microsoft je naveo da podržava veću transparentnost u vezi s podatkovnim centrima, jer objave o održivosti mogu pomoći u postizanju boljih rezultata i izgradnji povjerenja javnosti. Glasnogovornik je rekao: “Poduzimamo dodatne korake kako bismo povećali otvorenost, uz zaštitu povjerljivih poslovnih informacija.”

Izvršno tijelo EU smatra ovu regulativu prvim korakom ka stvaranju zajedničke EU sheme ocjenjivanja podatkovnih centara. U drugoj fazi, za koju javne konsultacije o zakonodavstvu završavaju ovog mjeseca, planira objaviti ocjene održivosti iz baze podataka kako bi se “olakšalo poređenje različitih podatkovnih centara u istoj regiji i promovirali novi dizajni ili odgovarajuća efikasnost”.

Prema trenutnim prijedlozima, većina podataka koje operateri prijavljuju ostat će povjerljiva.

Interni stav Komisije, prema izvorima bliskim ovom pitanju, jeste da bi objavljivanje podataka za svaki pojedinačni podatkovni centar moglo dovesti do toga da operateri prestanu prijavljivati svoje metrike održivosti.

Međutim, podaci EU pokazuju da je samo 36 posto obaveznih podatkovnih centara ispunilo postojeće zahtjeve za izvještavanje.

Industrija ima “stvarni interes da brojevi ostanu skriveni”, rekao je Alex de Vries-Gao, koji se uglavnom morao oslanjati na agregirane podatke kako bi procijenio ekološki otisak umjetne inteligencije.

“Javne informacije su izuzetno ograničene. Obično se morate jako potruditi da dođete do bilo kakvih brojki”, rekao je.

EU je prema Aarhus Convention obavezna osigurati da informacije o okolišu budu sistematski dostupne javnosti.

Luc Lavrysen, bivši predsjednik belgijskog ustavnog suda i emeritus profesor prava zaštite okoliša na Univerzitetu u Gentu, rekao je da je klauzula o povjerljivosti “jasno u suprotnosti” s pravilima EU o transparentnosti i Aarhus konvencijom.

Kristina Irion, vanredna profesorica prava informacija na Univerzitetu u Amsterdamu, došla je do istog zaključka.

Ona je rekla da “sveobuhvatna pretpostavka povjerljivosti” pogrešno daje prednost korporativnim interesima u odnosu na javni pristup barem dijelu podataka.

“Ono što zaslužuje zaštitu kao povjerljiva informacija koja utiče na komercijalne interese kompanija podatkovnih centara treba se utvrđivati od slučaja do slučaja”, rekla je.

(Vijesti.ba)