Cilj razgovora s tužiocem Pašićem bio je rasvijetliti okolnosti u vezi s radom Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) od 2014. godine do danas, s posebnim fokusom na veliku akciju "Pandora", ali i na druge predmete koji su, prema navodima članova Komisije, otvoreni po osnovu sumnji na korupciju.
Podsjetimo, predmet "Pandora" bio je jedna od najznačajnijih akcija pravosudnih institucija u borbi protiv korupcije u institucijama BiH. Velika akcija rezultirala je pravosnažnom presudom protiv tadašnjeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čauševića, na kaznu od pet i po godina zatvora.
Devet godina bez tužilačke odluke
U svom obraćanju tužilac Pašić je naglasio da se o predmetu "Pandora" ne može govoriti izolirano, bez šireg sagledavanja načina funkcioniranja Tužilaštva i uloge glavnih tužilaca, kako aktuelnih tako i bivših.
- Jedna stvar koja se odnosi na predmet mora se posmatrati kroz određene načine funkcionisanja institucije i postupanja u tom periodu u ovakvim i sličnim slučajevima - kazao je Pašić. Dodao je da je u vrijeme kada je imao dodirne tačke s predmetom obavljao funkciju tužioca, ali i zamjenika glavnog tužioca, te da je zaprimljene prijave prosljeđivao dalje po naredbi nadređenih.
On je podsjetio da je predmet "Pandora" bio jedan od najznačajnijih.
- Postupajući tužilac u tom predmetu je bio Oleg Čavka, Dubravko Čampara i sa Čamparom je donesena prvostepena presuda. Predmet "Pandora" je jedan od najznačajnijih predmeta, ali vi i danas imate predmete koji se tretirao kao predmet "Pandora" - rekao je Pašić.
- Nisam imao odluku o obustavi istrage - dodao je Pašić.
Devet godina je trebalo da se donese tužilačka odluka kojom je bivši direktor UIO BiH (Kemal Čaušević, op.a.) osuđen i dobio pet godina zatvora, podsjetio je predsjednik Komisije Branislav Borenović.
- U tih devet godina se ništa nije dešavalo u toj instituciji i radilo se kao da se ništa nije desilo. To je skandalozno - rekao je Borenović.
- Zakon o krivičnom postupku podrazumijeva otvaranje istrage. Ta istraga bila bi efikasno završena da tužilačka naredba o provođenju istrage znači suspenziju, poštivanje rokova i to bi bio brz i efikasan postupak - pojasnio je Pašić.
Premještanje tužilaca i dodjela predmeta
Pašić je u nastavku pojasnio šta znači u suštini premještaj tužioca iz jednog odsjeka u drugi odsjek Tužilaštva BiH.
- Kada premjestite jednog tužioca s jedne na drugu poziciju, vi njegove predmete dodjeljujete drugom tužiocu. Obrazloženje glavnog tužioca stoji da svi predmeti prelaze drugom tužiocu - pojasnio je Pašić.
- To se dešava u ozbiljnim koruptivnim predmetima. Načelno ćete dobiti odgovor da se poštuje CMS. Kada promijenite tužioca koji treba da se upozna s predmetom, treba mu više od pola godine da uđe u suštinu predmeta. Vi imate moć pojedinca. Imate brojnih primjera u kojim se to dešavalo - dodao je Pašić.
Pašić je rekao da su u Tužilaštvu BiH uspostavljeni mehanizmi koji narušavaju nezavisnost tužioca u postupanju.
- Ja sam premješten u Odjel za ratne zločine koji je ostvario najbolje rezultate u Odjelu za organizovani kriminal, više od svih tužilaca koji su radili u tom Odjelu. Za ozdravljenje tog Odjela, ja sam kao rezultat dobio premještaj. To su doživjele i moje kolege u Tužilaštvu BiH. Samo su na stolu dobili odluku kojom se premještaju. Ako vi nekoga ko je ostvario najbolje rezultate premjestite u drugi odjel radi efikasnosti tog odjela u koji ga premještate, a da pri tom imate osobu koja ima najbolje rezultate, to vam nešto govori - pojasnio je Pašić.
Član Komisije Jasmin Emrić pitao je Pašića ko ga je smijenio i zašto, te na osnovu čega.
- Ja sam premješten odlukom glavnog tužioca. Niko izuzev glavnog tužioca nije zatražio mišljenje koje je potrebno prilikom premještanja iz jednog odjela u drugi. To je uradio Milanko Kajganić i ja znam motive. U obrazloženju stoji da sam nekada radio u Odjelu za ratne zločine. Svako u tužilaštvu zna kakve su pozadine takvih odluka. Sve je to prijavljeno VSTV-u - dodao je, između ostalog, Pašić.
Pašić je tokom saslušanja rekao da je u ovom manadatu, ali i ranijim mandatima, Tužilaštvo najviše ličilo na društvo jednog lica.
Dvanaest godina od presude
Podsjetimo, akcija "Pandora", provedena 2014. godine, obuhvatila je više od 50 osoba, uključujući tadašnjeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemala Čauševića. Iako je u vrijeme hapšenja predstavljena kao najveća poslijeratna antikorupcijska operacija, uz procijenjenu štetu veću od dvije milijarde KM, sudski epilog rezultirao je ukupnim kaznama zatvora od svega osam i po godina. Upravo zbog tog nesrazmjera između obima istrage i konačnih presuda, kao i kasnijih odluka o obustavi istraga protiv većeg broja osumnjičenih, ovaj predmet ponovo dolazi u fokus javnosti.
(Vijesti.ba)