Bećirović iz Strazbura: Bez građanske države nema evropske BiH

Njegovo govor prenosimo u cijelosti:

Uvažena predsjednice,

cijenjene zastupnice i zastupnici Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope,

dame i gospodo!

Čast mi je obratiti se, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, u domu evropske demokratije, instituciji koja već decenijama čuva i promovira temeljne vrijednosti: ljudsko dostojanstvo, slobodu, jednakost i vladavinu prava.

Zahvaljujem na usvojenoj Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, u januaru ove godine, kojom ste iskazali jasnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je posvećena članica Vijeća Evrope od 24. aprila 2002. godine.

Tokom dvadeset četiri godine članstva dosljedno smo pokazivali svoju opredijeljenost za temeljne vrijednosti – ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.

Naše članstvo predstavljalo je strateški i civilizacijski izbor. Bosna i Hercegovina svoju budućnost vezuje za evropski sistem zaštite ljudskih prava i demokratskog upravljanja.

Sljedeće godine obilježit ćemo, na dostojanstven način, 25 godina članstva Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope.

Bosna i Hercegovina aktivno participira u radu Vijeća Evrope. Između ostalog, izdvojio bih naš doprinos kulturnoj saradnji Vijeća Evrope kroz članstvo u fondu Eurimages.

Zahvaljujući ovom mehanizmu, bosanskohercegovački filmovi tokom protekle dvije decenije realizirani su u partnerstvu s evropskim producentima.

Naš Sarajevo Film Festival postao je važna platforma za implementaciju kulturnih politika Vijeća Evrope i razvoj evropskog audiovizuelnog prostora.

Ova dugogodišnja saradnja potvrđuje da Bosna i Hercegovina, kroz svoje institucije i Sarajevo Film Festival, aktivno doprinosi jačanju evropskog kulturnog prostora i zajedničkih demokratskih vrijednosti.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

živimo u veoma neizvjesnim i turbulentnim vremenima.

Savremeni proces geopolitičke multipolarizacije svijeta suočen je s novim geopolitičkim, geoekonomskim, geoenergetskim, vojno-sigurnosnim i demografskim globalnim izazovima.

Svjedočimo dekadenciji civilizacijskih normi i vrijednosti, agresijama, ratovima, migracijskim pritiscima, trgovinskim ratovima, klimatskim promjenama, energetskoj nesigurnosti, kao i nepredvidivim posljedicama nove tehnološke revolucije, koja, pored ostalog, donosi neregulirani razvoj vještačke inteligencije.

Globalne promjene uveliko se reflektiraju i na Bosnu i Hercegovinu, državu koja ima milenijsku historiju.

Podsjećam, na Republiku Bosnu i Hercegovinu je od 1992. do 1995. izvršena brutalna agresija.

Tokom agresije počinjeni su teški zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini, kao i genocid nad Bošnjacima. To je jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Opasne velikodržavne politike prisutne su i danas u Bosni i Hercegovini i regiji.

Protagonisti velikodržavnih politika su promijenili taktiku, ali cilj je ostao isti. Trenutno ga pokušavaju realizirati političkim i diplomatskim sredstvima, kako bi u miru ostvarili svoje ratne ciljeve.

To je suštinski uzrok svih problema u Bosni i Hercegovini.

Dejtonski ustav je donio mir, ali i brojne mehanizme blokada i opstrukcija.

Intencija je bila da ovaj ustav evoluira prema demokratskim standardima i vrijednostima, kao što su vrijednosti sadržane u ciljevima Vijeća Evrope.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda integralni je dio Ustava BiH.

Nažalost, Ustav BiH još nije evoluirao prema demokratskim standardima, a Evropska konvencija nije dosljedno implementirana.

Dame i gospodo,

prošle godine svjedočili smo opasnom napadu na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine.

Napad na Dejtonski mirovni sporazum pokrenuli su čelnici bosanskog entiteta Republika Srpska, pokušavajući da unište suverenitet države Bosne i Hercegovine i zabrane rad državnog pravosuđa i sigurnosnih agencija.

Ipak, odgovornim djelovanjem Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika i prodemokratskih snaga u državi spriječen je najgori scenario.

Nažalost, politika podrivanja Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma nastavljena je i u 2026. godini.

Početkom ove godine saznali smo da su čelnici bosanskog entiteta Republika Srpska s jednom lobističkom kućom sklopili ugovor, u kojem je eksplicitno ugovoreno lobiranje za razbijanje međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

To je direktno antidejtonsko i protuustavno djelovanje, usmjereno protiv mira i sigurnosti.

Vijeće Evrope, UN, EU i cijeli demokratski svijet trebaju biti upoznati s ovim antidejtonskom potezima.

Zajedno ne smijemo dozvoliti eskalaciju takve destruktivne i opasne politike.

Dame i gospodo,

Bosna i Hercegovina, ne negirajući kolektivna prava i kolektivne identitete, treba postati građanska država.

To ne znači bilo čiju hegemoniju, već omogućavanje građanima da, bez obzira na njihovu pripadnost određenom kolektivitetu, uživaju temeljna ljudska prava i slobode.

Sve dok Bosna i Hercegovina ne postane građanska država, mi suštinski ne možemo biti uređena evropska država.

Bosna i Hercegovina mora ukinuti sistemsku diskriminaciju, što je utvrđeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.

U svim ovim presudama utvrđeno je postojanje diskriminacije temeljene na etničkoj pripadnosti ili mjestu prebivališta.

Državi Bosni i Hercegovini je naloženo da izvrši neophodne izmjene svoga ustava, iz kojeg svi elementi diskriminacije moraju biti izbačeni. Diskriminacija je nedopustiva u Bosni i Hercegovini i modernoj Evropi.

Nedostatak istinske demokratije je u potpunoj suprotnosti s fundamentalnim ciljevima Vijeća Evrope.

Zato je zadatak bosanskohercegovačkih progresivnih snaga da se izbore za društvo u kojem su svi građani jednaki pred zakonom.

Naš cilj je liberalna demokratija, u kojoj neće biti nejednakosti.

Od ključne je važnosti dosljedno insistiranje na zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Bosna i Hercegovina de facto i de iure treba biti demokratska država, u kojoj ljudska prava i slobode nisu deklarativne prirode.

Na nama je da dosljedno implementiramo standarde koje dijelimo sa svim članicama ove organizacije.

U tome očekujemo partnerstvo, ali i principijelnost.

Evropske vrijednosti ne smiju biti predmet političkog kompromisa.

Podsjećam, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je 2006. usvojila važnu Rezoluciju pod nazivom „Ustavna reforma u Bosni i Hercegovini“.

U ovoj rezoluciji, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je tražila da mehanizam etničke zastupljenosti bude zamijenjen zastupljenošću po građanskom principu, kao i da budu pronađene efikasne i racionalne

procedure za donošenje političkih odluka.

U istoj rezoluciji traženo je da bude revidirana teritorijalna organizacija države i njena podjela na entitete, kantone i općine, te preraspodjela nadležnosti između države i nižih nivoa vlasti, s ciljem povećanja efikasnosti i održivosti.

Ovi stavovi i ocjene Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope jednako su aktuelni i dvadeset godina nakon njihovog usvajanja.

Dame i gospodo,

ovdje u Strazburu, u Vijeću Evrope, posebno želim upozoriti na zabrinjavajuće prijedloge kojima se zagovara dodatna etnička teritorijalizacija Bosne i Hercegovine.

Takav koncept je suprotan načelu univerzalnog građanstva, zabrani diskriminacije i ideji integrativne demokratije.

Sa stanovišta međunarodnog prava ljudskih prava, dodatno etničko razgraničavanje predstavlja formu diskriminacije. Takav koncept formalno nudi zaštitu kolektiviteta, ali faktički ograničava slobodu izbora, političku mobilnost i jednaku vrijednost glasa. Posljedica nije stabilnost, već getoizacija političkog života.

Sa stanovišta političke prakse, takva rješenja cementiraju podjele, obeshrabruju konstruktivnu saradnju i proizvode institucionalnu blokadu.

Bosna i Hercegovina ne može dozvoliti nove linije razdvajanja.

Našoj državi treba transformacija postojećeg modela ka inkluzivnoj, funkcionalnoj i građanski utemeljenoj demokratiji.

Zaštita kolektivnih identiteta može postojati, ali ne po cijenu kršenja individualnih prava.

Reforme u Bosni i Hercegovini trebaju biti vođene principom integracije.

Treba imati na umu da je Dejtonski sporazum temelj mira, ali da je Evropska konvencija jedan od temelja savremene demokratije.

Ona nas obavezuje da dosljedno implementiramo garantirana ljudska prava i slobode.

Reforma dejtonskog sistema ne znači napuštanje mira. Ona znači njegovu evoluciju. Ne znači ukidanje kolektivnih prava. Znači njihovo usklađivanje s individualnim pravima. Ne znači centralizaciju. Znači funkcionalnost.

Kao članica Vijeća Evrope, Bosna i Hercegovina je, između ostalog, prihvatila obavezu pune i neposredne primjene standarda zabrane diskriminacije i jednakog biračkog prava.

Te obaveze, sadržane u presudama Evropskog suda za ljudska prava, imaju obavezujući karakter i zahtijevaju zakonodavne i ustavne reforme.

Bećirović iz Strazbura: Bez građanske države nema evropske BiH pic.twitter.com/eDNp6PUpYI

— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) April 22, 2026

Pravosnažne presude Evropskog suda za ljudska prava ne ostavljaju prostor za parcijalna rješenja.

Njihovo provođenje podrazumijeva sistemsku harmonizaciju ustavnog i izbornog okvira s evropskim standardima individualnih prava.

Drugim riječima, pravo kandidature i političkog predstavljanja mora pripadati svakom građaninu pod jednakim uslovima, bez ustavnih ili zakonskih prepreka zasnovanih na etničkoj ili teritorijalnoj pripadnosti.

Samo normativni okvir, zasnovan na jednakosti, nediskriminaciji i funkcionalnosti institucija, može osigurati stabilnu i održivu demokratiju u Bosni i Hercegovini.

Sistem uspostavljen Dejtonskim sporazumom mora postati funkcionalniji.

Dame i gospodo,

kada govorimo o budućnosti Bosne i Hercegovine, nužno je raspravu voditi u kategorijama prava, institucionalne funkcionalnosti i međunarodnih obaveza.

U tom smislu smatram da u Bosni i Hercegovini trebamo:

• provesti ustavnu i izbornu reformu, s ciljem uklanjanja sistemske diskriminacije, te postizanja pune harmonizacije s praksom Evropskog suda za ljudska prava;
• dosljedno implementirati vladavinu prava;
• osigurati funkcionalnost demokratskih institucija, što podrazumijeva transparentne izborne procese, integritet izbora i povjerenje građana u političko predstavljanje;
• zaštititi ljudska prava u najširem smislu: slobodu izražavanja, slobodu medija, zabranu diskriminacije, ravnopravnost spolova i zaštitu manjinskih i ranjivih grupa;
• izgraditi demokratsku kulturu, koja podrazumijeva jačanje lokalne samouprave, obrazovanja za ljudska prava i institucionalne odgovornosti javne uprave.

Demokratske vrijednosti ne uspostavljaju se samo normama, već i svakodnevnom administrativnom praksom.

U konačnici, budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od prihvatanja jednostavne pravne činjenice: članstvo u evropskom pravnom prostoru podrazumijeva dosljednu implementaciju zajedničkih standarda.

Dame i gospodo,

šta činiti u Bosni i Hercegovini?

Za budućnost Bosne i Hercegovine, između ostalog, važno je:

• ubrzati pristupanje Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo Evropske unije i NATO-a;
• uvažiti dosadašnja mišljenja Venecijanske komisije o političkom, društvenom, izbornom i pravosudnom sistemu u Bosni i Hercegovini;
• usklađivati politički, društveni i ekonomski sistem s normama, vrijednostima i standardima evropske pravne stečevine (acquis communautaire) na kojima je temeljena Evropska unija;
• preduzeti adekvatne mjere, s ciljem anuliranja sistemske diskriminacije građana;
• uskladiti izborno zakonodavstvo s evropskim izbornim principima i standardima.

Na kraju obraćanja, iskazat ću zaključnu misao.

Budućnost Bosne i Hercegovine je u sveobuhvatnoj demokratskoj reformi društvenog, ekonomskog i državnog uređenja Bosne i Hercegovine, koja će osigurati da osnovni politički subjekt bude pojedinac kao slobodan građanin.

(Vijesti.ba)