Temu bez kontrole: 2,1 milion paketa u BiH, raste broj prevara

Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza.

Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH. Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država.

Domaće firme u BiH moraju platiti PDV i druge poreze, imati fiskalne račune, garancije i servis, plaćati poreze i doprinose. Ukratko, sve ono što TEMU ne mora te može biti mnogo jeftiniji od robe u lokalnim radnjama.

Da ništa nije slučajno, pokazuju svjesne opstrukcije unutar Vlade FBiH gdje je već skoro četiri mjeseca spreman Nacrt zakona o e-trgovini. No, još uvijek nije ugledao svjetlo dana.

Radi se o potpuno novom zakonskom rješenju, koje će, kada se usvoji biti modernije od onih kakve imaju zemlje u okruženju. No, s obzirom da se Zakon koji je izradilo Ministarstvo trgovine kiseli u ladicama HDZ-ovog ministra pravde Vedrana Škobića, jasno je da ima i onih koji nisu sretni najavom uvođenje reda u oblast e-trgovine.

Zaštita potrošača

Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju i nema lokalnog subjekta za tužbu.

Tridesetogodišnja Banjalučanka kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe. Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen.

"Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji", kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom.

Aplikaciju je izbrisala, jer se "ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka".

Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati.

(Vijesti.ba)