Generalni sekretar Vijeća Evrope: BiH sama mora odlučiti šta želi

Naglasio je značaj provođenja reformi, posebno u oblasti izbornog zakonodavstva te izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, potcrtavši da su to neka od ključnih pitanja.

Govoreći o tome šta Vijeće Evrope očekuje od pristupa bh. vlasti kada je u pitanju ispunjavanje potrebnih reformi te Akcionom planu Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2026 - 2029, kazao je da je BiH suverena država i da njene vlasti moraju odlučiti šta žele.

- Naša uloga nije govoriti Bosni i Hercegovini šta da radi. Naša je uloga biti uz zemlju kada postoji neko kretanje ka unaprjeđenju zakona, poboljšanju pravnog okvira te rješavanju glavnih problema s kojima se manje-više sve zemlje suočavaju. Mislim tu na borbu protiv korupcije, nezavisnost pravosuđa, izvršenje presuda suda, unaprjeđenje izbornog okvira i zakonodavstva. Mi smo konstruktivno uz sve zemlje, ne samo u BiH. U Sarajevu imamo ured sa više od 30 ljudi koji rade na implementaciji Akcionog plana. To radimo u mnogim državama, s ciljem postizanja konvergencije oko evropskih vrijednosti - pojasnio je Berset u razgovoru za Fenu tokom posjete BiH.

Evropa je, kako kaže, kontinent sa 46 država, s velikom raznolikošću, ali i značajnim nivoom fragmentacije.

- To možemo posmatrati kao bogatstvo, nešto pozitivno, ali ujedno i kao izazov. Upravo zato su potrebne organizacije s dugom tradicijom poput Vijeća Evrope da bismo zajedno napredovali - naglasio je.

Komentirajući napredak BiH u pogledu demokratije i vladavine prava te govoreći o izazovima koji još postoje, kazao je da je ključni izazov za cijelu regiju činjenica da postoje države članice Vijeća Evrope koje su ujedno i članice Evropske unije (EU), zatim one koje bi uskoro mogle postati članice EU, ali još nisu te druge gdje taj proces još nije blizu.

- Izazov je osigurati koherentnost u cijeloj regiji, uzimajući u obzir historiju i složenost, ali i činjenicu da građani zaslužuju perspektivu razvoja - za sebe, svoju djecu i porodice. Upravu tu Vijeće Evrope može imati važnu ulogu - istakao je.

Također, kada je BiH u pitanju, napomenuo je da postoji još jedan važan aspekt, s obzirom na njenu nedavnu historiju, posljednjih 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma.

- Taj sporazum je snažan okvir za stabilnost i mir. Istovremeno, upravo zbog toga što je to vrlo snažan okvir, nije jednostavno osigurati potrebne većine za reforme i unaprjeđenje pravnog okvira. Moramo se poigrati s ova dva elementa, naglašavajući činjenicu da je Dejtonski sporazum izuzetno važan za stabilnost, ali i da mora biti moguće provesti potrebne reforme gdje je to potrebno. Jedno od ključnih pitanja je izborni okvir i izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput slučaja Sejdić-Finci - kazao je Berset.

Naglasio je da Vijeće Evrope može pomoći u jačanju funkcionalnosti institucija i političkog dijaloga u zemlji svojom prisutnošću, zajedničkim razvojem projekata i programa te da će upravo to učiniti s Akcionim planom 2026 - 2029.

Komentirajući česte političke blokade i institucionalne zastoje u BiH, generalni sekretar Vijeća Evrope kaže da ga je jedna stvar iznenadila.

- Bio sam prilično impresioniran tokom posljednja dva dana. Vidjeli smo ogromne razlike između predstavnika vlasti. Oni su daleko od toga da se slažu o svim pitanjima. Međutim, istovremeno sjede za istim stolom, otvoreno razgovaraju, direktni su i slušaju jedni druge. Bez ove mogućnosti, pa i da se međusobno raspravljaju, nikada neće biti moguće postići nešto pozitivno. To je preduslov koji moramo imati - konstruktivan dijalog - istakao je, dodajući da je to je još jedno pitanje gdje Vijeće Europe, uz svoje iskustvo, može pomoći.

Generalni sekretar Vijeća Evrope osvrnuo se i na značaj implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, podvukavši da jedna država ne može biti član Vijeća Evrope, obavezati se na poštivanje konvencije i presuda, a zatim ih ne provoditi.

- Presuda Sejdić i Finci stara je već 16 godina i potrebno je postići napredak. U suprotnom, BiH će na jesen ponovo imati izbore u diskriminatornom okviru. To se mora promijeniti. Poenta nije u tome da se rezultati moraju odmah postići, jer u tako složenom društvu kao što je BiH, normalno je i logično da neke odluke zahtijevaju vrijeme. Međutim, najvažnije je da se nešto događa, jer to znači da postoji pozitivna volja - mišljenje je čelnik Vijeća Evrope.

Između ostalog, komentirao je i slobodu medija u Bosni i Hercegovini, istakavši da se moraju ispuniti određeni preduslove za funkcionalnu demokratiju.

- A jedan od preduslova je sloboda govora i mišljenja. Osim poštenih izbora i dobrog izbornog okvira, jedan od od cetralnih elemenata su nezavisni mediji s različitim stavovima – kazao je, dodajući da postoje i izazovi poput dezinformacija i stranih uticaja, što zahtijeva zajednički pristup i razmjenu iskustava.

Na pitanje koji su njegovi prioriteti na čelu Vijeća Evrope kada je riječ o zapadnom Balkanu i kako planira unaprijediti saradnju s državama regiona, kazao je da je jedan od glavnih ciljeva sagledati regiju u cjelini u svoj njenoj raznolikosti, ponekad sa prilično teškom situacijom, te raditi na zajedničkim temama.

- U ovoj situaciji treba imati sveobuhvatan pristup za cijelu regiju, bez podjela među državama. Jedan od ciljeva ovog mandata bio bi, ako je moguće, pronaći neke teme gdje želimo nešto zajedno razviti i organizirati i regionalne sastanke samite gdje bismo mogli rješavati ta zajednička pitanja. To bi bio jedan od važnih ciljeva za koje se nadam da će biti moguće postići - zaključio je Fenin sagovornik.

(Vijesti.ba / Fena)