Godišnjica priznanja islama u Hrvatskoj: Primjer suživota i vjerske ravnopravnosti

Sva dešavanja povodom ove godišnjice održavaju se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u organizaciji Mešihata Islamske zajednice, na čijem je čelu muftija Hasanović, prenosi HINA.

Na svečanosti su se okupili predstavnici vjerskih zajednica, diplomate, političari te osobe iz kulturnog i društvenog života, među njima i predsjednik države Zoran Milanović te premijer Andrej Plenković.

Dana 27. aprila 1916. godine Hrvatski sabor (tadašnji Hrvatski državni sabor) izglasao je Zakon o priznavanju islama, čime je islam uvršten kao ravnopravna vjera u tadašnjoj Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, unutar Austro-Ugarske Monarhije.

Taj čin potvrdio je i car i kralj Franjo Josip I, čime je islam dobio institucionalni okvir i pravnu sigurnost na ovim prostorima.

Gotovo stoljeće kasnije, 2002. godine, Islamska zajednica u Hrvatskoj dodatno je učvrstila svoj položaj potpisivanjem Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, kojim su precizno definisana prava, djelovanje i status Islamske zajednice.

Ugovor su potpisali tadašnji premijer Ivica Račan i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Ševko ef. Omerbašić, a predstavlja jedan od najuređenijih pravnih okvira za djelovanje jedne vjerske zajednice u Evropi.

„Dan 27. april 1916. za zajednicu muslimana u Hrvatskoj predstavlja statusnu prekretnicu kada Hrvatski sabor donosi zakon o priznavanju islama i uvrštava islam kao ravnopravnu religiju u društvu“, rekao je Hasanović, dodavši da je od tada muslimanska zajednica izrasla u „uglednu zajednicu, vidljivu i prepoznatu u zemlji i širom svijeta“.

Kao temelj mira i stabilnosti u društvu posebno je naglasio važnost zajedničkog života te poštovanja i razumijevanja.

„U više navrata sam širom Evrope i svijeta istakao Hrvatsku kao model u definisanju odnosa s islamom i da to može poslužiti Evropi u definisanju statusa muslimanskih zajednica, ali isti model može biti primjer rješavanja pitanja položaja kršćanskih manjina u muslimanskom svijetu“, rekao je muftija Hasanović.

Sa svojim preventivnim programima, istakao je, „uspjeli smo biti jedina zemlja u Evropi iz koje niko nije otišao na bilo koje ratište u svijetu“.

„Skladan i zajednički život koji promovišemo svrstao je Hrvatsku među zemlje s nultom stopom terorizma“, dodao je Hasanović.

Podsjetio je da se Islamska zajednica u Hrvatskoj ugradila u temelje moderne države, dajući „neprocjenjiv doprinos njenoj odbrani i međunarodnom priznanju“, posebno istakavši ulogu rahmetli zagrebačkog muftije Ševka Omerbašića, koji je za to primio državna odlikovanja.

Premijer Plenković istakao je 110 godina „ukorijenjene ravnopravnosti Islamske zajednice“ u Hrvatskoj.

„Ona je svojom dužinom i tradicijom takva da predstavlja posebnost u evropskom pravnom prostoru i mislim da je moramo njegovati, brinuti o njoj i biti ponosni na takav vid saradnje koji smo naslijedili. Drago mi je da je i u demokratskoj, slobodnoj Hrvatskoj ta saradnja osnažena“, rekao je Plenković.

Zahvalio je muftiji Hasanoviću što već 14 godina doprinosi jačanju tolerancije, mira i međusobnog uvažavanja.

„To činite u okolnostima sve nestabilnijeg geopolitičkog okruženja, ali i u vremenu izraženijih društvenih podjela i netrpeljivosti na globalnom nivou“, rekao je premijer.

Vlada je putem Ureda za odnose s vjerskim zajednicama u posljednjih pet godina finansijski podržala Islamsku zajednicu s 2,6 miliona eura.

Predsjednik Milanović je u govoru rekao da je „odnos kršćana i muslimana u ovom dijelu svijeta bio kompleksan“, ali da je „danas bolji možda nego ikad, naročito u Hrvatskoj“.

„Svašta je tu bilo. Historije naših naroda, kako se nekad govorilo, toliko su isprepletene porijeklom, migracijama i svime što se dešavalo posljednjih nekoliko stotina godina, da je ovo na neki način neočekivano sretan rasplet. Živimo normalne živote“, rekao je Milanović.

Muftiji Hasanoviću zahvalio je na „odmjerenosti, tonu i razboritosti u svakom javnom nastupu kada komunicira stavove zajednice“.

„Kod vođa vjerskih zajednica to je veoma bitno. To je uvijek osjetljiv posao, a u vremenu u kojem živimo još i više“, dodao je.

„U nekim napetim trenucima kojih je bilo i kojih će možda još biti, u odnosima s nekim susjednim državama — jer neke stvari moramo pošteno riješiti — sa svoje strane pazit ću da biram riječi na način na koji vi to radite“, poručio je predsjednik Milanović.

Na svečanosti su prisustvovali i predstavnici Turske i Katara.

(Vijesti.ba)