
Wright je stigao u Dubrovnik povodom samita Inicijative tri mora (3SI), koji se održava u utorak i srijedu.
"Ovdje sam kao Trumpov predstavnik", kazao je na večeri organizovanoj u saradnji Atlantskog vijeća i Prvog plinarskog društva.
Wright, koji je na funkciju došao iz sektora fosilnih goriva, ali je kao energetski stručnjak sa diplomama MIT-a i Berkeleyja upućen i u nuklearnu, solarnu i geotermalnu energiju, naglasio je da je svijetu potrebno više, a ne manje energije.
Sjedinjene Američke Države najveći su izvoznik prirodnog plina, koji Wright naziva „najbrže rastućim energentom na planeti“.
"Zbog toga treba graditi infrastrukturu u SAD-u, ovdje u Evropi i u Hrvatskoj", rekao je te izdvojio LNG terminal na Krku kao još jedan primjer hrvatsko-američkog partnerstva, izgrađen ne samo za hrvatske nego i za potrebe šire regije.
"Prirodni plin je jeftin, čist, fleksibilan i pruža sve što je potrebno za bolji život. Koristi se za podatkovne centre, nove proizvodne pogone, snabdijevanje električnom energijom, grijanje i petrohemijsku industriju, nabrajao je ministar koji sebe opisuje kao „energetskog štrebera“.
Američka ambasadorica u Hrvatskoj Nicole McGraw prošle sedmice je u intervjuu za Hinu naglasila da će na samitu 3SI biti potpisani monumentalni poslovi između SAD-a i Hrvatske, spominjući podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.
Protiv klimatskog alarmizma
Ministar energetike, kojeg je Trump nakon imenovanja predstavio kao jednog od pionira američke revolucije škriljca, govorio je u Dubrovniku i protiv klimatskog alarmizma, teme koje se često dotiče.
Wright, svojevrsni ambasador američke „energetske dominacije“, smatra da klimatski alarmizam ugrožava blagostanje, slobodu i sigurnost država. U svojim istupima ističe da su klimatske promjene fizički fenomen, ali da ništa u podacima ne pokazuje da su one najhitniji svjetski problem.
U hotelu Excelsior govorio je i ministar privrede Ante Šušnjar, koji je naglasio da za prirodni plin nisu dovoljni „samo uvozni kapaciteti“, već ih je potrebno nadograditi povezanošću, prekograničnom pomoći i saradnjom tržišta.
Za LNG terminal na Krku rekao je da je prerastao iz nacionalnog projekta u prednost za širu regiju. Šušnjar je upozorio da i dalje postoje uska grla u regionalnom snabdijevanju, neka fizička, a neka regulatorna.
"Hrvatski prioriteti u tom području su veća povezanost sjevera i juga, te bolja integracija LNG kapaciteta u široj regiji. Hrvatska je spremna igrati svoju ulogu", zaključio je Šušnjar.
Najveći skup u Hrvatskoj
Samit Inicijative tri mora počinje sutra. Inicijativa se nakon deset godina tako vraća u Dubrovnik, domaćina prvog samita 2016. godine.
Iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova uoči skupa naglašeno je da tokom hrvatskog predsjedavanja žele nadograditi Inicijativu za novo desetljeće tako što će ojačati njenu finansijsku dimenziju i transformisati je iz političkog formata u investicijsku platformu.
Tri mora od 2019. godine imaju svoj investicioni fond vrijedan oko milijardu eura, ali je većina sredstava dolazila od država članica. Skupom u Dubrovniku želi se napraviti zaokret i privući privatni kapital u investicije kojima bi područje između tri mora sustiglo zapadnu Evropu kada je riječ o energetskoj, saobraćajnoj i infrastrukturnoj povezanosti.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da je ovaj samit dosad najveći događaj u Hrvatskoj koji je privukao interes veći od očekivanog, sa gotovo 1.600 registrovanih učesnika. Na poslovni forum, koji prati politički dio skupa, dolaze predstavnici 724 kompanije iz 45 zemalja.
(Vijesti.ba)