Ceste FBiH i inspekcija upropastile magistralu u Tuzli

Radovi na sanaciji habajućeg sloja asfalta na dionici od kružnog toka kod Siporexa do Brčanske Malte, jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u državi, privedeni su kraju. Ipak, ono što na prvi pogled izgleda kao rutinsko održavanje, zapravo je dokaz sistemskog zanemarivanja Tuzle od strane federalnih institucija.

Krpljenje kao jedini izlaz iz opasne situacije

Dionica kojom dnevno prođe više od 7.000 teretnih vozila godinama je propadala. Duboki kolotrazi i deformacije kolovoza postali su toliki rizik da lokalna vlast više nije mogla čekati reakciju iz Sarajeva. Grad Tuzla je iz budžeta izdvojio 250.000 KM za hitnu sanaciju, iako to zakonski nije bila njihova obaveza.

„Bili smo primorani na ovu intervenciju jer je sigurnost saobraćaja bila ozbiljno ugrožena. Ovo je magistralna cesta i njena potpuna rekonstrukcija je u nadležnosti JP Ceste Federacije BiH. Mi smo im uputili inicijative i urgencije, ali odgovora nema. Građani trebaju znati da je ovo isključiva odgovornost Federacije. Iako je ovo trenutno samo djelimična sanacija, bit ćemo uporni u zahtjevima da se izvrši potpuno struganje i postavljanje novog, otpornijeg asfaltnog sloja“, kazao je medijima Miralem Mulać, šef Službe za komunalnu infrastrukturu Grada Tuzla prilikom početka izvođenja radova na Južnoj magistrali.

Zašto Tuzla nema isti tretman kao Živinice ili Srebrenik?

Ono što posebno iritira gradsku administraciju i građane Tuzle jeste očigledna selektivnost u radu federalnog preduzeća. Dok Ceste FBiH redovno održavaju putnu infrastrukturu, pa čak i trotoare u susjednim gradovima poput Živinica ili Srebrenika, Tuzla je, prema riječima Mulaća, iz nekog razloga isključena.

Procjenjuje se da bi kompletna sanacija ove dionice frezanje i novi asfalt koštala između 4 i 5 miliona KM. Grad je spreman da čisti snijeg i kosi travu, ali kapitalni projekti na magistralnim pravcima moraju biti briga države, a ne lokalne zajednice.

Miladije kao primjer apsurda

Koliko je situacija apsurdna pokazuje i primjer iz naselja Miladije. Grad je pokušao intervenisati i na tom dijelu magistrale, ali ih je u tome spriječila federalna cestovna inspekcija.

„Tamo gdje smo htjeli raditi, zabranili su nam jer je to njihova nadležnost. S druge strane, tamo gdje oni treba da rade, ne pojavljuju se“, jasan je Mulać, dodajući da će Grad nastaviti insistirati na sastancima kako bi Tuzla konačno dobila tretman kakav zaslužuje.

U nastavku možete pogledati video koji pokazuje kako izgleda vožnja Južnom magistralom od BKC Tuzla pa do čvorišta Siporex.


Tuzla postaje veliko gradilište

Uprkos borbi sa višim nivoima vlasti, Tuzla ne staje sa radovima na lokalnoj mreži. Ove godine planirano je ulaganje od 5,5 miliona KM u puteve i dodatnih 1,5 miliona KM za trotoare.

U toku su tenderi za sanaciju preko 70 putnih pravaca, a trenutno su aktivna radilišta u Gornjoj Tuzli, Simin Hanu, Moluhama i industrijskoj zoni. Podsjećamo, prošle godine Tuzla je bila rekorder u BiH sa preko 100 saniranih pravaca, što potvrđuje odlučnost Grada da, uprkos opstrukcijama sa vrha, unaprijedi život svojih građana.

(Vijesti.ba)