Svijet pred novim temperaturnim rekordima

Dijelovi Tihog okeana ubrzano se zagrijavaju, a najnoviji podaci pokazuju da su temperature morske površine već oko 0,5 °C iznad normale, što je jedan od pragova za proglašenje početka El Niña, piše BBC.

Očekuje se da će fenomen jačati u narednim mjesecima, a vrhunac bi mogao dostići na jesen kao vrlo snažan – takozvani “super El Niño”. Naučnici su zabrinuti zbog utjecaja na globalne vremenske obrasce, uključujući mogućnost da 2027. godina postane najtoplija u historiji mjerenja.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) u svojoj prognozi navodi da će El Niño početi u roku od mjesec dana, te s dvije trećine vjerovatnoće procjenjuje da će do zime postati jak ili vrlo jak. Brzo zagrijavanje tropskog Pacifika posljednjih sedmica ocijenjeno je kao izuzetno.

Meteorolog NOAA-e Nathaniel Johnson opisao je to kao “rijetku pojavu” ako se nastavi ovim tempom – prelazak iz La Niñe u potencijalno snažan El Niño u samo godinu dana.

Australski meteorološki zavod (BoM) također prognozira El Niño, ali koristi strožije kriterije: temperatura mora mora biti najmanje 0,8 °C iznad prosjeka, uz promjenu pasatnih vjetrova, što pokazuje da se zagrijavanje prenosi i na atmosferu.

Posebno se prati regija Niño3.4. Snažan ili “super El Niño” proglašava se kada tromjesečni prosjek temperature mora u toj regiji poraste za više od 1,5 °C iznad prosjeka.

U najnovijim prognozama ECMWF-a više od polovine modela predviđa porast veći od 2,5 °C do jeseni, što bi bio događaj historijskih razmjera. Neki modeli čak sugeriraju i više od 3 °C, čime bi se nadmašio dosadašnji poznati vrhunac iz 1877. godine (oko 2,7 °C), iako su ti rani podaci nesigurni.

Posljednji vrlo snažan El Niño dogodio se 2015–2016. godine, kada je globalna temperatura porasla za oko 2,4 °C.

Dodatna toplina u istočnom Pacifiku obično podiže globalnu prosječnu temperaturu za oko 0,2 °C. Stručnjaci upozoravaju da bi naredna godina mogla donijeti nove temperaturne rekorde, posebno ako El Niño bude vrlo jak.

Tipični obrasci uključuju poplave u dijelovima Južne Amerike, istočne Afrike i Azije, dok se u drugim regijama javljaju suše i manjak padavina, posebno u Australiji i Indoneziji. Također se smanjuje aktivnost uragana u Atlantiku, što može značiti mirniju sezonu, ali i sušnije uslove u Srednjoj Americi.

Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija suša i poplava mogla ozbiljno ugroziti poljoprivredu i snabdijevanje hranom, što bi dovelo do rasta cijena i povećanja siromaštva.

Naučnici naglašavaju da bi El Niño mogao pogoršati postojeće krize i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice, posebno u već ranjivim regijama svijeta.

(Vijesti.ba)