Borba protiv sive ekonomije: Obavezna digitalna prijava gostiju u HNK-u

Time je ukinuta potreba za vođenjem papirne dokumentacije, kao i za ličnim dolascima u turističke zajednice, a cilj je stati ukraj sivoj ekonomiji u sektoru turizma.

Sistem prijava.ba egzistira u HNK-u već dugi niz godina, ali se uz njega uporedo morala voditi knjiga domaćih gostiju i knjiga stranih gostiju. Knjiga domaćih gostiju zbog takvog propisa našeg zakonodavstva, a knjiga stranih gostiju zbog Službe za strance. Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu u našem kantonu 2022. godine s nekim stvarima idemo ukorak s vremenom, a cilj je da olakšamo našim iznajmljivačima da ne moraju ručno voditi sve ove knjige – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Turističke zajednice (TZ) HNK-a Anđelko Maslać.

Potvrdio je kako iznajmljivači još uvijek moraju voditi knjigu stranih gostiju, no radi se na tome da se to ukine.

Uz elektronsku prijavu imamo i aplikaciju pa tako naši iznajmljivači mogu jednostavno prijaviti goste. Vjerujem da ćemo s poboljšanim sistemom imati tačne brojke gostiju u našem kantonu. Ovaj program će unaprijediti cijeli proces prijave i odjave gostiju i bit će velika pomoć našim iznajmljivačima, posebno velikim hotelima. Sistem je digitalizovan i više se neće ručno raditi, a nadamo se da će ovo smanjiti i sivu ekonomiju u sektoru turizma – rekao je Maslać.

Turističke zajednice u HNK-u i Strategija turizma

Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu iz 2022. vraćena je mogućnost finansiranja turističkih zajednica. Uvijek su mogle postojati turističke zajednice po općinama i gradovima, ali nisu mogle biti finansirane. Od 2022. godine imamo osnovane turističke zajednice Čitluka, Mostara, Neuma, Ravnog, a od prošle sedmice i u Jablanici. Osnivanje turističke zajednice prošlo je saglasnost gradskih vijeća u Čapljini i Konjicu te se nadam da će i tu uskoro zaživjeti u punom kapacitetu. Ostaju još Stolac i Prozor-Rama – izjavio je direktor TZ-a HNK-a.

Posljednja Strategija razvoja turizma u HNK-u istekla je 2021. godine, a nova nije donesena zbog određenih problema. Međutim, to bi se trebalo promijeniti.

To mora uraditi resorno ministarstvo, oni su zakonodavac. Nedavno je raspisan konkurs za Strategiju, prijavile su se tri firme, a izabrana je ona koja je zadovoljila sve parametre i sada imaju rok od šest mjeseci da urade tu strategiju. Strategija razvoja turizma HNK-a bit će za period od 2026. do 2034. godine. Mislim da je to prevažan dokument, smjernica koja pomaže i ministarstvu, ali i turističkim zajednicama. Po meni, jedini problem Strategije može biti što je period od 2026. do 2034. dosta dug. Mislim da će se na polovini tog mandata morati raditi izmjene i dopune, da se unesu neki novi parametri kako bismo mogli biti konkurentni na tržištu turizma – smatra Maslać.

Trenutno stanje u turizmu HNK-a

Prošlo je malo više od dvije godine kako sam na ovoj funkciji. Dobrim dijelom sam zadovoljan, ali uvijek moramo biti kritični. Postoji mjesto i prostor za napredak. Puno se tereta stavlja na turističke zajednice, a taj posao one ne mogu ni iznijeti niti imaju uopće ovlasti to raditi. Mislim da je veliki problem što nemamo krovnu turističku zajednicu, bilo države ili Federacije – mišljenja je Maslać.

Hercegovačko-neretvanski kanton ima ogromne potencijale koje treba još više iskoristiti.

Promet u turizmu se povećava, naše lokalne turističke zajednice ostvaruju veće prihode, imamo dobru komunikaciju i saradnju te se nadam da, kada sve jedinice lokalne samouprave osnuju svoje TZ-ove, možemo pokazati koliko smo važna i dobra destinacija, da smo destinacija koja itekako ima šta pokazati – ističe Maslać.

Direktor TZ-a HNK-a naglašava kako se već 20 i više godina priča o potencijalima, ali da je vrijeme da se ti potencijali napokon unovče i prestanu biti “samo potencijali”.

Bogom smo dan kanton, počevši od našeg sjevera: Rame, Konjica i Jablanice, preko Mostara, Čitluka, Međugorja i Čapljine sve do Stoca, Ravnog i Neuma, koji je jedini izlaz na more Bosne i Hercegovine. Jedini smo kanton koji je toliko bogat i prostranstvom, i kulturno-historijskim spomenicima, prirodnim ljepotama, vjerskim turizmom i morem. Sivu ekonomiju iz turizma moramo ukloniti te početi punim plućima raditi za naš turizam – zaključio je Maslać.

(Vijesti.ba / FENA)