Šokantne tvrdnje iz SAD: Mahmud Ahmedinedžad trebao preuzeti Iran nakon udara

Prema navodima američkih zvaničnika upoznatih s planom, Sjedinjene Američke Države i Izrael su u sukob ušli s konkretnim i iznenađujućim imenom na umu – bivšim iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmedinedžadom, poznatim po tvrdolinijaškim, antiizraelskim i antiameričkim stavovima.

Međutim, plan koji su razvili izraelski zvaničnici, a o kojem je Ahmedinedžad navodno bio konsultovan, brzo je propao, tvrde američki izvori, prenosi The New York Times.

Prema njihovim riječima, Ahmedinedžad je povrijeđen prvog dana rata u izraelskom napadu na njegovu kuću u Teheranu, koji je navodno imao cilj da ga oslobodi kućnog pritvora. Napad je preživio, ali je nakon toga izgubio povjerenje u plan promjene režima.

Od tada se nije pojavljivao u javnosti, a njegovo trenutno stanje i lokacija nisu poznati.

Kontroverzan izbor

Da je Ahmedinedžad bio neobičan izbor za takvu ulogu, predstavlja veliko potcjenjivanje. Tokom svog predsjedničkog mandata od 2005. do 2013. godine bio je poznat po pozivima da se "Izrael izbriše s mape", snažnoj podršci iranskom nuklearnom programu, oštroj kritici SAD i represiji prema unutrašnjim protivnicima.

Nije poznato kako je uključen u navodni plan.

Prema pisanju lista The New York Times, riječ je o dijelu višefaznog izraelskog plana za rušenje iranske teokratske vlasti. Plan pokazuje da su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu u rat ušli vjerujući da bi mogli brzo ostvariti ciljeve, ali i računajući na rizičnu strategiju promjene vlasti u Teheranu, koju su čak i neki Trumpovi saradnici smatrali nerealnom.

Pojedini američki zvaničnici bili su posebno skeptični prema ideji vraćanja Ahmedinedžada na vlast.

Portparol Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trump od početka operacije "Epski bijes" jasno definisao ciljeve: uništenje iranskih balističkih raketa, proizvodnih postrojenja, mornarice i slabljenje regionalnih saveznika Teherana.

- Američka vojska ispunila je ili premašila sve ciljeve, a sada naši pregovarači rade na dogovoru koji bi trajno okončao iranske nuklearne kapacitete - rekla je Kelly.

Portparol Mossada odbio je komentarisati navode.

Plan za promjenu režima

Američki zvaničnici su u prvim danima rata govorili o planovima razvijenim zajedno s Izraelom kako bi se pronašla pragmatična figura koja bi mogla preuzeti vlast u Iranu. Tvrdili su da postoje obavještajni podaci prema kojima su pojedinci unutar iranskog režima spremni sarađivati sa SAD, iako ih nije moguće nazvati umjerenima.

Trump je, prema pisanju američkih medija, bio ohrabren uspjehom operacije u Venecueli, gdje su američke snage zarobile Nicolasa Madura, nakon čega je privremena vlast sarađivala s Washingtonom. Navodno je vjerovao da se sličan scenario može ponoviti i drugdje.

Posljednjih godina Ahmedinedžad je sve češće ulazio u sukobe s iranskim vlastima, optužujući ih za korupciju i loše upravljanje. Više puta mu je zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima, njegovi saradnici su hapšeni, a njegovo kretanje bilo je ograničeno.

Napad na kuću u Teheranu

Američki zvaničnici tvrde da je izraelski zračni napad na Ahmadinedžadovu kuću imao za cilj eliminaciju pripadnika Revolucionarne garde koji su ga čuvali i držali u kućnom pritvoru.

Istog dana izraelski napadi ubili su iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, kao i više visokih zvaničnika za koje je Washington smatrao da bi mogli biti otvoreniji za pregovore o promjeni vlasti.

U prvim izvještajima iranskih medija pojavile su se tvrdnje da je Ahmedinedžad poginuo, ali je kasnije potvrđeno da je preživio. Njegovi tjelohranitelji, za koje se navodi da su zapravo bili pripadnici Revolucionarne garde, ubijeni su u napadu.

Prema pisanju magazina The Atlantic, napad je u suštini predstavljao operaciju oslobađanja Ahmedinedžada iz kućnog pritvora.

Njegov saradnik izjavio je za The New York Times da su Amerikanci Ahmedinedžada smatrali osobom sposobnom da vodi Iran i upravlja političkom, društvenom i vojnom situacijom u zemlji.

Veze sa Zapadom i sumnje u Iranu

Iako je tokom predsjedničkog mandata bio poznat po tvrdim stavovima, Ahmedinedžad je posljednjih godina slao drugačije poruke. U intervjuu za The New York Times 2019. godine pohvalio je Trumpa i pozvao na približavanje Irana i SAD.

- Trump je čovjek akcije. On je biznismen i zna procijeniti koristi i troškove - rekao je tada Ahmedinedžad.

Pojedini njegovi bliski saradnici ranije su optuživani za previše bliske veze sa Zapadom, pa čak i za špijunažu u korist Izraela.

Njegova putovanja u Gvatemalu 2023. te u Mađarsku 2024. i 2025. godine dodatno su podgrijala spekulacije, posebno zbog bliskih odnosa mađarskog premijera Viktora Orbana s Netanyahuom.

Nakon početka rata s Izraelom Ahmadinedžad se gotovo nije oglašavao, što je izazvalo brojne reakcije na iranskim društvenim mrežama.

Neuspješan plan

Prema navodima izraelskih odbrambenih zvaničnika, Izrael je planirao višefaznu operaciju koja je uključivala zračne napade, likvidaciju vrhovnog vođe, mobilizaciju kurdskih snaga i destabilizaciju zemlje kroz psihološke i političke operacije.

Plan je predviđao da kombinacija vojnih udara, unutrašnje nestabilnosti i urušavanja infrastrukture dovede do kolapsa režima i formiranja "alternativne vlade".

Međutim, osim početnih napada i ubistva vrhovnog vođe, većina plana nije ostvarena kako je zamišljeno. Retrospektivno, navodi se da su Izrael i SAD ozbiljno potcijenili otpornost iranskog sistema.

Ipak, pojedini izraelski zvaničnici nastavili su vjerovati da bi promjena režima u Teheranu mogla uspjeti.

Direktor Mossada David Barnea navodno je u internim razgovorima tvrdio da je plan imao velike šanse za uspjeh da je dobio puno odobrenje za realizaciju.

(Vijesti.ba)