Njemačka sprema ogromne promjene: Radit će se duže i više

Zbog starenja stanovništva, nedostatka radne snage i sve većeg pritiska na javne finansije, vladajuća koalicija priprema opsežne reforme koje bi mogle promijeniti način na koji Nijemci rade, odlaze u penziju i koriste sistem dugotrajne zdravstvene njege.

U središtu rasprave je i budućnost penzionog sistema. Prema istraživanjima javnog mnijenja, čak 87 posto građana podržava prijedlog da i državni službenici ubuduće uplaćuju doprinose u zakonski penzioni fond. Ovakav potez godinama je bio politički osjetljivo pitanje, ali sve veći finansijski pritisak na penzioni sistem tjera vlasti da razmatraju rješenja koja su do sada bila gotovo nezamisliva.

Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da će Njemačka morati produžiti radni vijek. U javnosti se sve češće spominje mogućnost da dio zaposlenih radi i nakon navršene 67. godine života, pa čak i do 70. godine. Među prijedlozima koji se razmatraju su i ukidanje pojedinih oblika prijevremenog penzionisanja, uključujući popularni model odlaska u penziju sa 63 godine.

Demografske promjene stvaraju probleme i u zdravstvenom sektoru. Jedan od vodećih njemačkih gerijatara, Clemens Becker, upozorio je da je postojeći sistem osiguranja za dugotrajnu njegu postao preskup i previše birokratizovan.

Prema njegovoj procjeni, Njemačka svake godine troši oko deset milijardi eura više nego što je potrebno zbog komplikovanih administrativnih procedura.

Becker smatra da parcijalne izmjene više nisu dovoljne te poziva na potpunu reorganizaciju sistema. Kako broj starijih osoba raste, a troškovi njege kontinuirano rastu, pitanje održivosti zdravstvenog sistema postaje jednako važno kao i pitanje penzija.

Paralelno s reformama socijalnog sistema, vlada planira i značajne promjene na tržištu rada. Jedna od mjera odnosi se na ukidanje tradicionalnog koncepta osmosatnog radnog dana, koji u Njemačkoj postoji još od 1918. godine.

Umjesto dnevnog ograničenja radnog vremena, vlada razmatra prelazak na sedmični obračun radnih sati. To bi omogućilo veću fleksibilnost poslodavcima i zaposlenima, pa bi pojedini radnici mogli raditi duže tokom određenih dana, a manje tokom drugih.

Predsjednik Udruženja njemačkih poslodavaca Rainer Dulger tvrdi da se ne radi o ukidanju radničkih prava, nego o prilagođavanju zakonodavstva digitalnom dobu.

"Krut i strogo definisan osmosatni radni dan potiče iz vremena telegrafa i telefona s brojčanikom i više ne odgovara današnjem globalnom tržištu rada“, poručio je Dulger.

Poslodavci upozoravaju da Njemačka mora povećati ukupni broj radnih sati kako bi odgovorila na demografske izazove i sačuvala konkurentnost privrede. Istovremeno traže i fleksibilnije propise o zaštiti od otkaza kako bi se kompanije brže prilagođavale tržišnim promjenama.

Pred Njemačkom je politički izuzetno osjetljiv period. Vlada pokušava pronaći ravnotežu između finansijske održivosti države, potreba privrede i očuvanja socijalnih prava građana. Ono što je već sada jasno jeste da će odluke donesene narednih mjeseci odrediti kako će Nijemci raditi, živjeti i odlaziti u penziju u narednim decenijama.

(Vijesti.ba)