Nikšić, Lakić i Delić u Neumu: Najavljene reforme i rasterećenje privrede

Simpozij je okupio predstavnike poslovne zajednice, finansijskog sektora, institucija i stručnjake iz različitih oblasti, koji su tokom tri dana razgovarali o globalnim ekonomskim izazovima i njihovom uticaju na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Govoreći o efektima ekonomskih mjera koje je Vlada Federacije BiH provodila u proteklom periodu, premijer Nikšić istakao je da Federacija BiH, uprkos složenim globalnim okolnostima, bilježi rast primanja građana i pozitivne pokazatelje na tržištu rada.

„Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022. godine iznosila je 1.114 KM. U 2025. godini porasla je za 43 posto i dostigla 1.594 KM, a već u martu ove godine prosječna neto plata iznosila je gotovo 1.700 KM“, kazao je Nikšić.

Posebno je naglasio da je ukupna masa isplaćenih plata u Federaciji BiH porasla sa 6,3 milijarde KM u 2022. godini na više od devet milijardi KM u 2025. godini.

„To znači da je gotovo tri milijarde maraka više završilo u džepovima radnika nego prije samo nekoliko godina. Naravno da to nije dovoljno i svi želimo veća primanja, ali uvijek morate pronaći balans između onoga što želite postići i onoga što je realno moguće ostvariti“, rekao je federalni premijer.

Govoreći o narednim reformskim koracima, Nikšić je istakao da Vlada ostaje opredijeljena za dodatno rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa, ali da taj proces mora biti povezan s potpunom implementacijom fiskalizacije.

„Mnogi su tvrdili da Zakon o fiskalizaciji nikada neće biti usvojen. Danas je zakon usvojen i ulazimo u fazu njegove implementacije. Upravo od fiskalizacije zavisi i naredni krug smanjenja doprinosa i dodatnog rasterećenja privrede“, poručio je.

Premijer je podsjetio i da je Vlada Federacije BiH omogućila isplatu neoporezivog dijela primanja radnicima, čime je istovremeno pomogla i zaposlenima i poslodavcima, te naglasio da Federacija BiH danas ima jedan od najnižih nivoa javnog duga u Evropi u odnosu na bruto domaći proizvod.

„Uspjeli smo javni dug smanjiti sa približno 24 posto na oko 18 posto BDP-a. Istovremeno smo vraćali više obaveza nego što smo se zaduživali, što govori o odgovornom upravljanju javnim finansijama“, rekao je Nikšić.

Reforma tržišta rada i radnog zakonodavstva

Govoreći o reformama u oblasti rada i zapošljavanja, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da Federacija BiH provodi najobuhvatniju reformu tržišta rada i radnog zakonodavstva u posljednjih nekoliko decenija.

„Već smo usvojili izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, kojima smo pojednostavili procedure angažovanja strane radne snage. U proceduri su i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kao i novi Zakon o radu. Riječ je o zakonima koji će suštinski promijeniti tržište rada u Federaciji BiH“, rekao je Delić.

Govoreći o novom Zakonu o radu, Delić je naglasio da se ne radi o izmjenama postojećeg zakona, već o potpuno novom zakonskom rješenju koje odgovara savremenim potrebama radnika i poslodavaca.

„Postojeći zakon više ne prati stvarnost tržišta rada. Novi zakon prepoznaje savremene oblike rada, uključujući rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada, te donosi rješenja koja odgovaraju izazovima današnjeg vremena. Posebno je važno da smo u zakon ugradili 15 direktiva Evropske unije, čime naše zakonodavstvo dodatno usklađujemo s evropskim standardima“, istakao je Delić.

Dodao je da je tokom pripreme zakona analizirana praksa zemalja Evropske unije i država regiona kako bi se pronašla najbolja rješenja za domaće tržište rada.

„Naš cilj nije bio tražiti kompromise nego pronaći najbolja rješenja koja će istovremeno štititi prava radnika i omogućiti poslodavcima da posluju u savremenim tržišnim uslovima“, rekao je Delić.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je o značaju razvoja plinske infrastrukture i strateških energetskih projekata za energetsku sigurnost Federacije BiH.

„Planirane plinske elektrane bit će ključni potrošači koji će osigurati ekonomsku održivost novih plinskih projekata. Investitori kroz te projekte rješavaju pitanje koje institucije godinama nisu uspjele riješiti same. Naravno da investitor ima pravo ostvariti dobit, ali naš interes ostaje osigurati sigurnije snabdijevanje i konkurentnu cijenu plina za građane i privredu“, rekao je Lakić.

Učesnici panela zaključili su da su reforme tržišta rada, fiskalnog sistema i energetskog sektora ključne za daljnji razvoj Federacije Bosne i Hercegovine, povećanje životnog standarda građana, jačanje konkurentnosti domaće ekonomije i stvaranje stabilnijeg ekonomskog okruženja u vremenu sve izraženijih globalnih izazova.

(Vijesti.ba / FENA)