Vlasti na Kubi dijele oružje građanima zbog straha od američke intervencije

Prema navodima tog medija, razlog za ovakve mjere je pojačano prisustvo američkih vojnih snaga u blizini otoka i rastuće tenzije između Havane i Washingtona. U glavnom gradu Havani svakodnevni život sve je više podređen pripremama za vanredne okolnosti, a državne institucije razmatraju različite scenarije u slučaju eskalacije krize.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez optužio je američkog državnog sekretara Marca Rubija da svojim potezima doprinosi mogućnosti vojne agresije na Kubu, naglašavajući da njegova zemlja nikada nije predstavljala prijetnju sigurnosti SAD-a.

Iako je Rubio ranije poručio da Washington preferira diplomatsko rješenje sporova s Kubom, predsjednik Donald Trump zauzeo je znatno oštriji stav. Trump je izjavio da SAD želi promjenu političkog sistema na otoku, a početkom maja je kroz šalu spomenuo mogućnost slanja nosača aviona USS Abraham Lincoln pred kubansku obalu.

Dodatne tenzije izazvale su i nove američke sankcije članovima porodice bivšeg kubanskog lidera Raúla Castra. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel ocijenio je da je cilj tih mjera dodatni pritisak na Havanu i pogoršanje odnosa između dvije države.

Prije sedam dana održan je i rijedak sastanak visokih američkih i kubanskih vojnih zvaničnika u zalivu Guantanamo. Američka vojska navela je da je riječ o kratkom razgovoru o sigurnosnim pitanjima, dok je kubanska strana sastanak opisala kao pozitivan i konstruktivan.

U pozadini svega nalaze se izvještaji američkog portala Axios da je Kuba nabavila više od 300 vojnih dronova i razmatrala njihovu moguću upotrebu protiv američkih ciljeva. Havana je odbacila te tvrdnje, ali je ponovila da zadržava pravo na samoodbranu u slučaju napada.

Odnosi između SAD-a i Kube opterećeni su decenijama političkih sukoba i sankcija, a dolaskom Donalda Trumpa na vlast dodatno su zaoštreni kroz novi val ekonomskih i političkih pritisaka na kubanske vlasti.

(Vijesti.ba)