
Izložba "Sarajevski kulturni momentum: segmenti kulturnog života u Sarajevu kroz zbirke i fondove Historijskog arhiva Sarajevo" autora Harisa Zaimovića, Saše Beltrama i Adnana Kalesića otvorena je danas u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhiva.
Izložba "Sarajevski kulturni momentum" kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i druge izvore iz zbirki i fondova Historijskog arhiva Sarajevo donosi fragmente bogatog kulturnog života Sarajeva, svjedočeći o njegovom kontinuitetu, raznolikosti i stvaralačkoj snazi. Kroz odabrane sadržaje posjetioci će imati priliku sagledati kako su kulturne institucije, manifestacije, umjetnici i građani oblikovali identitet grada kroz različite historijske periode.
Direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da danas u svijetu svi arhivi obilježavaju Međunarodni dan arhiva kako bi na taj način ukazali na značaj arhiva i arhivskih radnika, i na funkciju koju imaju u društvu.
- Možete vidjeti na ovim panoima simbole Sarajeva, kao što su Vijećnica, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Narodno pozorište. Znači, cijeli kulturni segment, odnosno kulturna baština koja nam je ostavljena na čuvanje nalazi se upravo u arhivima. Na taj način možemo pokazati široj javnosti kako smo živjeli, šta smo radili, na koji način smo se obrazovali, kulturno uzdizali, naučno usavršavali - istakla je Džigal-Berkovac.
Ona je kazala da će izložba biti ovu sedmicu postavljena u NUB BiH koja je ujedno i partner na ovom projektu.
Arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović kazao je da su kroz izložbu predstavljeni segmenti iz kulturnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine kroz arhivske fondove i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.
- Naravno da je nemoguće prikazati cjelokupan kulturni život grada Sarajeva, ali evo mi na ovaj način pokušavamo kroz arhivsku građu predstaviti određene zanimljive segmente sarajevske kulture, razvoja sarajevskog kulturnog života od samog početka. Dobro je da smo u NUB BiH, jer knjiga i zapravo pisana riječ je početak svega, pa tako i umjetnosti, kulturnog razvoja i kulturnog duha Sarajeva. I onda ta priča traje dalje kroz poznate sarajevske simbole, institucije kao što su Narodno pozorište, Vijećnica, Zemaljski muzej, ali i manifestacije poput koncerata, pozorišta, opere. Sve ono što je činilo i razvijalo jedan duh ovog grada, podneblja i Bosne i Hercegovine - kazao je Zaimović.
Zaimović je naveo da je ova izložba priča o gradu, njegovim ljudima, institucijama, udruženjima, društvima, ali i o pojedincima koji su svako na svoj način utkali, dali tu jednu malu kockicu, mozaik kulturnog života grada Sarajeva.
Arhivist Adnan Kalesić kazao je da su kao autori izložbe željeli da kroz izložbu koja se sastoji od 21 panoa pokazati širok spektar različitih kulturnih dešavanja. Riječ je o dešavanjima od osmanskog perioda i najstarije građe koja je sačuvana.
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja