Gdje se živi najduže? Ove zemlje vode u očekivanom životnom vijeku do 2030. godine

Studiju su proveli naučnici sa Imperial College London u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), analizirajući dugoročne podatke o smrtnosti i trendovima dugovječnosti u 35 industrijalizovanih zemalja. U analizu su uključene i razvijene zemlje poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Njemačke i Australije, kao i zemlje u razvoju poput Poljske, Meksika i Češke.

Rezultati pokazuju da će u svim posmatranim državama životni vijek rasti do 2030. godine, a Južna Koreja se izdvaja kao zemlja s najvišim očekivanim životnim vijekom na svijetu.

Prema procjenama, djevojčica rođena u Južnoj Koreji 2030. godine živjela bi u prosjeku 90,8 godina, dok bi muškarci imali očekivani životni vijek oko 84,1 godinu. Također se procjenjuje da bi 65-godišnja žena tada mogla živjeti još oko 27,5 godina.

Naučnici ističu da se ranije smatralo da je 90 godina gornja granica životnog vijeka, ali nova istraživanja pokazuju da taj limit vjerovatno još nije dostignut. Kao razloge visokog životnog vijeka u Južnoj Koreji navode se bolja ishrana, niže stope pušenja, niži krvni pritisak i dobar zdravstveni sistem.

U Evropi bi najduže živjele Francuskinje (oko 88,6 godina), dok bi u muškoj populaciji visoko mjesto imala Švicarska (oko 84 godine).

S druge strane, Sjedinjene Američke Države bi imale jedan od najnižih životnih vijekova među razvijenim zemljama. Istraživači to povezuju s nedostatkom univerzalne zdravstvene zaštite, većim stopama gojaznosti, nasilja i smrtnosti majki i djece.

U Velikoj Britaniji očekivani životni vijek žena bio bi oko 85,3 godine, dok bi muškarci u prosjeku živjeli oko 82,5 godina.

Istraživanje pokazuje i da se razlika između životnog vijeka muškaraca i žena postepeno smanjuje, jer se životne navike polova sve više izjednačavaju.

Na dnu liste u ovoj grupi zemalja nalaze se Srbija i Sjeverna Makedonija, koje imaju najniži očekivani životni vijek.

Naučnici upozoravaju da produženje životnog vijeka znači i veći pritisak na zdravstvene i penzione sisteme, te potrebu za prilagođavanjem društva sve starijoj populaciji.

(Vijesti.ba)