Kontroverzni sastanak: EU i talibani pregovaraju o deportacijama

Evropska komisija je pozvala petočlanu delegaciju na razgovore u okviru politike pooštravanja kontrole neregularnih migracija i povećanja broja deportacija, iako EU zvanično ne priznaje talibansku administraciju.

„Sastanci su bili konstruktivni i postoji nada da će dovesti do pozitivnih razvoja“, izjavio je afganistanski zvaničnik upoznat s razgovorima, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Portparol Evropske komisije potvrdio je da je u „tehničkom sastanku“ učestvovalo 15 država članica EU, kojim je kopredsjedavala Švedska, naglašavajući širok interes za inicijativu koju kritičari smatraju suprotnom vrijednostima Unije.

„Ovo je sramno poglavlje za Evropu“, izjavila je evropska zastupnica Cecilia Strada iz grupacije Socijalista i demokrata, dodajući da Komisija time „legitimizira režim koji gazi prava žena i djevojčica“.

Evropske vlade posljednjih godina zauzimaju stroži pristup migracijama, dok je javno mnijenje u mnogim državama sve restriktivnije, što je doprinijelo jačanju krajnje desnice širom kontinenta.

Iako je broj dolazaka migranata u 2025. godini smanjen, fokus EU sve više prelazi na poboljšanje sistema povratka, jer se trenutno manje od 30 posto osoba kojima je naložen odlazak zaista i vrati u zemlju porijekla.

Evropska komisija navela je da su razgovori obuhvatili mogućnost povratka Afganistanaca „koji su počinili teška krivična djela i predstavljaju sigurnosnu prijetnju“, kao i tehnička pitanja poput identifikacije i izdavanja putnih dokumenata.

Sastanak je uslijedio nakon posjete EU zvaničnika Afganistanu u januaru i dio je nastojanja da se državama članicama omogući uspostavljanje kontakata s talibanskim vlastima, koje EU ne priznaje.

Ovo je bio prvi sastanak talibanskih predstavnika s institucijama EU u Briselu.

Organizacije za ljudska prava i aktivisti oštro su kritizirali ovaj potez, ocjenjujući ga kao odstupanje od evropskih vrijednosti.

Nobelova dobitnica za mir Malala Yousafzai izjavila je da je „šokirana i duboko uznemirena“ ovim potezom, navodeći da su „žene u Afganistanu izbrisane iz javnog života“.

Belgija je kao zemlja domaćin evropskih institucija potvrdila da je izdala pet jednodnevnih viza članovima delegacije talibana, uz napomenu da su one važeće samo za Belgiju.

Delegaciju je predvodio portparol ministarstva vanjskih poslova Abdul Qahar Balkhi, a u njoj su bili i predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova Afganistana.

Evropski komesar za migracije Magnus Brunner ranije je branio ovakve kontakte, navodeći da EU nema alternativu u razgovorima s talibanima kada je riječ o povratku migranata.

Prema podacima evropske statističke agencije, između 2013. i 2024. godine oko milion Afganistanaca podnijelo je zahtjev za azil u EU, dok je otprilike polovina dobila odobrenje.

Oko 20 od 27 država članica EU izrazilo je interes za vraćanje dijela migranata koji nemaju pravo boravka u Afganistan.

Neke zemlje već su provele deportacije, uključujući Njemačku koja je od 2024. godine deportovala više od 100 Afganistanaca osuđenih za krivična djela, uz pomoć čarter letova preko Katara, dok je Austrija slijedila sličan pristup.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da su ovakvi povratci etički i pravno problematični, s obzirom na tešku humanitarnu situaciju u Afganistanu, gdje milioni ljudi, prema Ujedinjenim nacijama, žive u uslovima gladi i ekonomske krize.

(Vijesti.ba)