Nakon rušenja Orbana, Mađarska okreće novu stranicu: Kreće veliko političko čišćenje

Međutim, dio političkih analitičara i organizacija za zaštitu ljudskih prava kritikuje brzinu i obim reformi kojima Magyar nastoji ukinuti institucije koje su bile oslonac Orbanovog modela takozvane „neliberalne demokratije“, koji su svojevremeno hvalili američki predsjednik Donald Trump i francuska krajnje desna političarka Marine Le Pen.

Otkako je prije dva mjeseca, 9. maja, nakon ubjedljive izborne pobjede nad dugogodišnjim nacionalističkim liderom, preuzeo dužnost premijera, Magyar je pokrenuo niz mjera usmjerenih na uklanjanje, kako tvrdi, Orbánove „mafijaške mreže“ iz državnih institucija.

Osim što uživa veliku podršku građana, proevropski konzervativni premijer nastoji popraviti odnose s Briselom, što je ključno za brzo odmrzavanje oko 16 milijardi eura evropskih sredstava koja su blokirana zbog zabrinutosti za vladavinu prava.

Magyarova stranka Tisza ima dvotrećinsku većinu u parlamentu te je posljednjih sedmica usvojila opsežan paket antikorupcijskih mjera, kao i zakon kojim se ukida Ured za zaštitu suvereniteta, institucija koja je bila usmjerena protiv kritičara prethodne vlasti.

Parlament je također odobrio temeljitu reformu javnog medijskog sistema, koji je tokom Orbánove vladavine praktično postao glasilo njegove stranke Fidesz.

Dva javna televizijska kanala u utorak nisu emitirala informativne emisije, što je Magyar pozdravio kao „kraj propagandnih programa na javnim medijskim servisima“.

„Ovo jasno pokazuje kraj Orbánove politike zastrašivanja i propagande“, izjavila je za AFP politička analitičarka Zsuzsanna Vegh iz američkog istraživačkog centra German Marshall Fund.

Operacija „Pročišćavajuća vatra“

Neki od Magyarovih poteza izazvali su žestoke rasprave.

Prošlog mjeseca 45-godišnji premijer predstavio je plan pod nazivom „Operacija Pročišćavajuća vatra“, koji uključuje novu izmjenu Ustava s ciljem da se spriječi ponovno stvaranje sistema koncentracije vlasti kakav je postojao za vrijeme Orbana.

Prije sveobuhvatne ustavne reforme, koja bi trebala biti usvojena nakon duge javne rasprave, parlament će glasati o paketu od 12 ustavnih amandmana. Jedan od njih predviđa smjenu predsjednika države Tamasa Sulyoka, bliskog Orbanovog saveznika.

Orbanova stranka Fidesz optužila je novu vlast da pokušava uspostaviti „autokratsku vladavinu“ – optužbu koja je godinama bila upućivana upravo Orbanu.

Istovremeno su zabrinutost izrazile i organizacije za ljudska prava. Amnesty International ocijenio je da inicijativa za smjenu predsjednika „nije prihvatljiva“.

Politički analitičar Gábor Török upozorio je da učestale izmjene Ustava stvaraju opasan presedan, na što je Magyar odgovorio da „ne bi bilo primjereno ići protiv demokratske volje građana“.

Marta Pardavi, jedna od liderki Mađarskog helsinškog odbora, smatra da su pojedine reforme zaista hitno potrebne.

„Nije riječ samo o zamjeni pojedinaca. Potrebno je ojačati i same institucije“, rekla je za AFP.

Ipak, izrazila je sumnju u opravdanost pojedinih prijedloga, posebno onog kojim bi se uveo maksimalni mandat od 12 godina za zastupnike. Takvo rješenje spriječilo bi neke istaknute opozicione političare da se ponovo kandiduju na izborima 2030. godine.

Nova politička faza

Uprkos opsežnim reformama, Magyar se u pojedinim pitanjima ne razlikuje značajno od svog prethodnika.

Iako nastoji obnoviti odnose s Evropskom unijom, zadržao je čvrst stav protiv zajedničke evropske migracione politike.

Njegov odnos prema pravima LGBTQ osoba također je neujednačen.

Ovogodišnja Povorka ponosa u Budimpešti održana je uz odobrenje vlasti i okupila veliki broj učesnika, za razliku od prošle godine kada ju je policija zabranila za vrijeme Orbánove vlasti.

Međutim, stranka Tisza još nije ukinula nijedan zakon usmjeren protiv LGBTQ zajednice, uključujući zakon iz 2021. godine za koji je Sud pravde Evropske unije u aprilu presudio da narušava „sam identitet“ Evropske unije.

S druge strane, Magyar je ostvario značajan uspjeh u slabljenju medijskog utjecaja imperije bliske stranci Fidesz, koja se nakon njegovog ubjedljivog izbornog trijumfa našla u ozbiljnim problemima.

Nekoliko privatnih medija u vlasništvu poslovnih ljudi povezanih s Fideszom posljednjih sedmica prestalo je s radom ili je prošlo kroz restrukturiranje i otpuštanja, nakon što su presušili prihodi od državnog oglašavanja koji su ih godinama održavali.

„Oligarsi više nisu spremni ulagati novac stečen kroz javne tendere jer je Orban toliko politički oslabljen da gotovo niko ne očekuje njegov povratak na vlast“, rekao je za AFP Gabor Polyak iz organizacije Mertek Media Monitor.

(Vijesti.ba)