Dalia Fahmy: Genocid ne počinje prvim metkom nego prvim riječima

... ističući da iskustvo Srebrenice svijetu mora ostati trajno upozorenje na opasnost dehumanizacije, govora mržnje i političkog poricanja.

Fahmy, koja boravi u Sarajevu povodom međunarodne konferencije posvećene preispitivanju odnosa Istoka i Zapada, naglašava da su pojednostavljene podjele među ljudima opasne jer, kako kaže, reduciranje ljudi na riječi i etikete može proizvesti dugoročne posljedice.

- Znamo šta pojednostavljene vizije rade. Znamo šta pojednostavljen jezik radi. Kada ljude svedete na puke riječi, možete prouzrokovati vrlo dugoročnu štetu. Većina ratova, pa i genocid, počinje jezikom redukcije - kazala je Fahmy.

Prema njenim riječima, insistiranje na podjelama poput Istok i Zapad, Orijent i Okcident, ili na definiranju vlastitoga identiteta kroz suprotstavljanje drugome, vodi ka isključivanju i nasilju.

- Kada insistiramo da sebe definiramo kroz prizmu drugoga, kroz poruku "mi nismo oni", to vodi nasilju. Zato je važno da se upravo u Sarajevu razgovara o mogućnosti, o redefinisanju budućnosti na moralnim, etičkim i političkim osnovama - istakla je.



Govoreći o Sarajevu, u kojem boravi prvi put, Fahmy kaže da ovaj grad ne simbolizira samo prošlost, nego i budućnost mogućnosti.

Sarajevo, prema njenim riječima, nije samo prostor susreta različitih kultura, religijskih razumijevanja i iskustava, nego grad koji može pomoći svijetu da drugačije promišlja pojmove Istoka i Zapada.

- Sarajevo i Bosna i Hercegovina nisu samo negdje između. Oni redefiniraju te pojmove. Hodajući ulicama Sarajeva i susrećući mlade ljude, vidite mjesto koje je prošlo kroz lijepu i tešku historiju, kroz naslijeđe napretka, ali i nasilja, a ipak danas predstavlja ulaz u nadu i mogućnost - kazala je Fahmy.

Smatra da se u zapadnim društvima ovakva mjesta susreta često nedovoljno proučavaju, jer se i dalje prečesto polazi od pojednostavljene slike prema kojoj je "Orijent tamo negdje", a Zapad odvojen od njega.

- Iskustvo Sarajeva i Bosne i Hercegovine izuzetno je važno za svijet. Ovo je mjesto iz kojeg se može učiti o budućnosti čovječanstva, o kulturnom, političkom i etičkom razumijevanju - naglasila je.

Kao autorica i istraživačica koja se bavi islamofobijom i njenim utjecajem na američku politiku i vanjsku politiku, Fahmy upozorava da je islamofobija danas jedno od ključnih političkih, društvenih i sigurnosnih pitanja u zapadnim društvima, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Navodi da se od 2016. godine bilježi stalni rast antimuslimanske mržnje, posebno u periodima izbornih kampanja, kada politički akteri koriste narative straha i podjela kako bi mobilizirali birače.

- Islamofobija, odnosno antimuslimanska mržnja, danas je javno prihvaćen oblik rasizma na Zapadu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. SAD se suočavaju s ksenofobijom, antiimigrantskim sentimentom, anticrnim rasizmom, antisemitizmom i islamofobijom, ali je islamofobija postala politički prihvatljiva za upotrebu - ocijenila je Fahmy.

Kako kaže, politički kandidati, članovi Kongresa, pa i predsjednici, danas otvoreno koriste terminologiju koja je islamofobna. Ranije se, dodaje, govorilo o "zvižducima za pse", odnosno prikrivenim porukama, dok se danas takve poruke izgovaraju otvoreno.

Fahmy naglašava da islamofobija nije samo strah od islama i muslimana, niti se primarno odnosi na islam kao sistem vrijednosti ili religijski sistem. Ona je, smatra, politički projekat usmjeren na marginalizaciju muslimana iz građanskog i političkog života.

- Cilj islamofobije jeste da se muslimani potisnu iz javnog i političkog prostora, da ne osjećaju pripadnost, da mladi kažu: ne mogu biti i Amerikanci i muslimani, moram izabrati jedno. To je cilj islamofobije - istaknula je.

Upravo zbog toga, dodaje, politički i društveno aktivni muslimani često postaju meta napada. U svojim istraživanjima o izborima u SAD-u, posebno u ključnim saveznim državama, Fahmy je analizirala ulogu muslimanskih manjina i njihovu građansku mobilizaciju.

- Što ste društveno i politički aktivniji, to više postajete prijetnja. Kada muslimani sebe vide kao potpuno američke građane i smatraju da je njihova građanska dužnost da učestvuju, tada se brišu granice između "nas" i "njih", između Orijenta i Okcidenta, islama i Zapada - kazala je.

Govoreći o 31. godišnjici genocida u Srebrenici, Fahmy je istaknula da iskustvo Bosne i Hercegovine pokazuje kako nasilje ne počinje tek oružjem, nego mnogo ranije - riječima, podjelama i stvaranjem slike o susjedu kao prijetnji.

- Genocid nije počeo prvim metkom. Genocid je počeo jezikom, jezikom drugosti, stvaranjem društvenih podjela. Ljudi su živjeli sa svojim komšijama i nisu ih vidjeli kao drukčije. Ali kada počnete slušati da je vaš komšija prijetnja, da vaša sigurnost zahtijeva njegovo uklanjanje, tada je jezik ono za šta moramo biti posebno odgovorni - poručila je Fahmy.

Podsjetila je da su slični obrasci viđeni u različitim historijskim iskustvima genocida, od Holokausta do Ruande, Kambodže i Bosne i Hercegovine. Dehumanizirajući jezik, kaže, uvijek prethodi nasilju.

- Kada svoga komšiju počnete nazivati žoharom, zarazom, nečim što mora biti uklonjeno nasiljem, tada vidite krajnji rezultat - masakre, etničko čišćenje i brisanje dijela populacije - naglasila je.

Ipak, Fahmy smatra da Sarajevo i Bosna i Hercegovina danas pokazuju i drugu stranu historije - mogućnost opstanka, obnove i zajedničke budućnosti uprkos nasilju.

Osvrnula se i na simboliku mladih generacija, navodeći da ljudi koji danas predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u svijetu, uključujući i sportiste, svjedoče o otpornosti zemlje i naroda koji "nisu trebali postojati", ali postoje uprkos pokušajima uništenja.

- Kada gledate mlade ljude koji su djeca preživjelih ili djeca migranata, ljudi koji su bili izbjeglice širom svijeta, vidite generaciju koja postoji uprkos nasilju i uprkos jeziku mržnje. Oni postoje zajedno, dolaze iz različitih dijelova svijeta i upravo zato ovaj trenutak simbolizira mogućnost budućnosti - kazala je.

Govoreći o genocidu kao upozorenju za današnje globalne krize, uključujući Gazu, Fahmy ističe da genocid slijedi obrasce i faze, zbog čega ga ne treba razumijevati samo kroz čin ubijanja.

- Genocid ima faze. Mi se obično fokusiramo na ubijanje, ali prve faze počinju jezikom drugosti, odvajanjem, tvrdnjom da jedna grupa mora biti eliminisana kako bi druga preživjela - rekla je.

Prema njenim riječima, upravo prepoznavanje ranih indikatora može pomoći u sprečavanju eskalacije nasilja.

- Ako želimo spriječiti nasilje, moramo razumjeti koliko je važno fokusirati se na jezik. Riječi su važne. Kada politički lideri objavljuju islamofobne, antiimigrantske ili dehumanizirajuće poruke, kada postane društveno prihvatljivo govoriti da “oni dolaze da nas preuzmu”, to je prvi korak - upozorila je Fahmy.

Komentirajući promjene u odnosima SAD-a i muslimanskog svijeta od govora tadašnjeg predsjednika Baracka Obame u Kairu 2009. godine do danas, Fahmy kaže da je riječ o potpuno drukčijem vremenu.

Podsjeća da se početkom 2000-ih govorilo o demokratiji, pluralizmu, civilnom društvu, međunarodnim institucijama, ljudskim pravima i mogućnosti partnerstva s muslimanskim svijetom.

Danas se, kaže, sve više govori o nasilju, ratovima, populizmu, izolaciji i krizama.

- Nekada smo govorili o demokratiji, danas govorimo o populizmu. Nekada smo govorili o globalizaciji i integraciji, danas govorimo o migrantskim krizama. Nekada smo govorili o povezanosti, danas govorimo o izolaciji - kazala je.

Ocjenjuje da se odnos prema muslimanskom svijetu ponovo sve češće svodi na sigurnosnu prizmu ili na ekonomske interese, dok se zanemaruju kulturna razmjena, kosmopolitsko građansko razumijevanje i međunarodne norme zaštite ljudskih prava.

- Svijet se na mnogo načina dedemokratizira, deliberalizira, postaje manje društveno i politički integrisan, a sve više politički fragmentiran - naglasila je Fahmy.



Govoreći o položaju muslimana u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, Fahmy naglašava da je važno razumjeti različitost muslimanskih zajednica. U SAD-u, navodi, postoji značajna afroamerička muslimanska zajednica s vlastitim historijskim iskustvom, kao i različite imigrantske generacije.

Posebno ističe generacije muslimanskih imigranata koje su u SAD dolazile '60-ih i '70-ih godina kao obrazovani stručnjaci, naučnici, inženjeri i ljekari, brzo ušle u srednju klasu i odgojile djecu i unuke koji danas učestvuju u političkom životu.

- Njihova djeca i unuci danas se kandidiraju za javne funkcije i vide sebe kao potpuno Amerikance. Važno je razumjeti da oni nisu ni manje Amerikanci ni manje muslimani. Upravo to ruši stereotipe koje islamofobija pokušava stvoriti - kazala je.

Dodaje da Sarajevo u tom smislu predstavlja snažan primjer, jer se na njegovim ulicama vidi kako mladi ljudi žive identitete koji se međusobno ne isključuju, nego se prepliću.

- U Sarajevu vidite mlade ljude koji osjećaju da u potpunosti pripadaju presjeku različitih identiteta i iskustava. To je primjer za ostatak svijeta - kazala je.

Na pitanje šta mlađe generacije u Bosni i Hercegovini, Evropi i SAD-u trebaju naučiti iz Srebrenice i današnjih globalnih kriza, Fahmy kaže da je ključno sačuvati historiju kroz priče, svjedočenja i narative preživjelih.

- Kako vrijeme prolazi, čini se da smo udaljeniji od historije i lako ju je odložiti. Ali historija mora biti shvaćena. Priče i narativi moraju biti prikupljeni i zapisani. Ako mladi još imaju blizinu roditelja i djedova i baka, moraju razumjeti ta iskustva kako bi priče trajale - poručila je.

Mlade u Bosni i Hercegovini vidi kao ambasadore nade i mogućnosti, ali i kao generaciju koja nosi odgovornost da poruka "nikada više" ne ostane samo fraza.

- Mladi su globalni ambasadori onoga što drugost čini pripadanju. Oni su ambasadori poruke "nikada više", ali su i nada i budućnost za sve koji su danas u krizi. Kada vidite mlade ljude u Sarajevu, vidite kako nada i budućnost mogu izgledati - kazala je Fahmy.

Dodala je da je upravo uoči obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici važno razumjeti da je to iskustvo i dalje dio žive memorije Bosne i Hercegovine.

- To se dogodilo, to je živo, to je dio žive memorije ove zemlje. Iz tog iskustva ne treba samo rasti, nego postati globalni ambasadori onoga što budućnost može biti - zaključila je Fahmy u razgovoru za Fenu.


(Vijesti.ba)