Beč želi više novca od turista, hotelijeri upozoravaju: "Ubit ćemo zlatnu koku"

Tokom posljednje dvije decenije, kombinacija čistoće, sigurnosti i poznatog bečkog šnicla pomogla je Beču da se popne na vrh lista najboljih gradova za život u svijetu, odmah iza Kopenhagena, a ispred Melbournea.

Broj noćenja između 2005. i 2025. godine povećao se sa 8,8 miliona na 20,1 milion.

U želji da iskoristi taj uspjeh, gradska uprava odlučila je povećati turističku taksu sa sadašnjih 3,2 na pet posto početkom jula, a zatim je dodatno povećati na osam posto u julu 2027. godine.

Poput drugih evropskih gradova koji su zabrinuti zbog prekomjernog turizma, vlasti smatraju da je ova taksa način da turistički sektor pravednije učestvuje u troškovima koje veliki broj posjetilaca nameće gradskoj infrastrukturi.

Kritike hotelijera

Međutim, Martin Stanits, portparol Austrijskog udruženja hotela (OeHV), ocijenio je da će povećanje učiniti ovu taksu „drugom najvišom u Evropi“, odmah iza Amsterdama.

Navodeći da se hoteli već suočavaju s visokim porezima te naglim rastom troškova energije, plata i hrane, Stanits je kritikovao vlasti jer turizam, kako tvrdi, često posmatraju kao način popunjavanja rupa u gradskom budžetu.

„Decenijama grad živi iznad svojih mogućnosti i sada svoje budžetske deficite nadoknađuje na račun turizma“, rekao je za AFP.

„Ubiti gusku koja nosi zlatna jaja nije baš dobra ideja“, kazao je, kritikujući vladajuću koaliciju socijaldemokrata i liberala u Beču.

Njegovo nezadovoljstvo dijele i turističke agencije, koje posebno ukazuju na već postojeću taksu od 12 eura koja se naplaćuje na avionske karte.

Ulaganje u budućnost

Gregor Kadanka, predsjednik Udruženja austrijskih turističkih agencija, smatra da gomilanje poreza i naknada ugrožava privlačnost Austrije kao destinacije.

Kao primjer je naveo odluku niskotarifne aviokompanije Ryanair da više letova usmjerava prema Bratislavi, udaljenoj svega nekoliko desetina kilometara u susjednoj Slovačkoj, umjesto direktno prema Beču.

On tvrdi da konkurentske destinacije napreduju, dok Beč, koji je sve skuplji u poređenju s drugim srednjoevropskim prijestolnicama, „gubi svoj sjaj“.

Gradska uprava, međutim, odgovara da su povećanja taksi način da se „podijeli odgovornost“ za održavanje grada između vlasti i turističkog sektora, koji u konačnici ima koristi od poznatih i pouzdanih javnih usluga.

„Turizam koristi prvoklasnu gradsku infrastrukturu više nego ikada i također ima koristi od njenog održavanja i proširenja - zato je razumljivo da treba dati svoj doprinos“, rekla je Isabella Rauter, službenica za odnose s medijima bečkog turističkog ureda, za AFP.

„Lokalna taksa je također ulaganje u budućnost destinacije i unapređuje grad ne samo za posjetioce, već i za stanovnike Beča“, dodala je.

Uprkos statusu svjetske kulturne destinacije zahvaljujući vrhunskoj klasičnoj muzici i muzejima, Beč je uglavnom bio pošteđen problema masovnog turizma.

Osim kulturne ponude visoke vrijednosti, gradu koristi i njegov položaj centra kongresa i diplomatije, što privlači imućne i međunarodne posjetioce.

Carsko naslijeđe grada također je važan razlog dolaska mnogih turista.

Beč se nada da će prihod od povećane takse pomoći nekadašnjoj prijestolnici Habsburškog carstva da ostane konkurentna nordijskim i švicarskim metropolama.

Ipak, ovako veliko povećanje moglo bi dodatno proširiti razliku u cijenama u odnosu na Prag i Budimpeštu, gdje posjetioci češke prijestolnice plaćaju samo oko dva eura po noći.

(Vijesti.ba)