U Livnu održana obuka o praćenju izrade studija utjecaja na okoliš

Obuku je organizovao Centar za građansku saradnju, a učesnici su razgovarali o tome kako građani i lokalne zajednice mogu pravovremeno reagovati u postupcima koji se odnose na koncesije, zaštitu prostora i izradu studija uticaja na okolinu. Facilitaciju obuke vodila je Anđa Ćosić iz KODD-a i Mjesne zajednice Brišnik, a predavači su bili ekolog Marinko Dalmatin iz Regionalnog resursnog centra Čapljina i Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.

Kako je istaknuto u uvodnom dijelu, potreba za ovakvom obukom proizašla je iz ranijih sastanaka održanih u lokalnim zajednicama, na kojima se pokazalo da građani, udruženja i neformalne grupe često nemaju dovoljno informacija o procedurama, nadležnostima i mogućnostima pravnog djelovanja.

Ekolog Marinko Dalmatin iz Regionalnog resursnog centra Čapljina govorio je o važnosti stručne valorizacije prostora i praćenja izrade studija uticaja na okolinu, istaknuvši kako takvi dokumenti ne smiju biti formalnost u proceduri odobravanja velikih zahvata.

Posebno je upozorio na važnost utvrđivanja takozvanog nultog stanja, odnosno stvarnog stanja prostora prije početka bilo kakvih radova.

“Većina tih studija nema adekvatno nulto stanje. Kada nemate nulto stanje, izostaju i odgovarajuće mjere. Ako ne znate kakvo je početno stanje prostora, ne možete ni predvidjeti prave mjere. Umjesto toga, često se prezentuju paušalni pokazatelji, tabele, brojke i tehnički podaci koji mogu ostaviti utisak ozbiljnosti, ali ne daju stvarnu sliku problema”, kazao je Dalmatin.

Ukazao je i na problem nepostojanja kantonalnog zakona o zaštiti prirode u Livanjskom kantonu (Kantonu 10), ocijenivši kako bi takav propis lokalnim zajednicama dao jasniji pravni okvir za zaštitu vrijednih područja i reagovanje u postupcima koji se odnose na koncesije, studije uticaja i zahvate u prostoru.

“Predložio bih pokretanje inicijative za donošenje zakona o zaštiti prirode. To je ključni zakon koji će kasnije dati mogućnost da se referišete na sve ove aspekte kada su u pitanju studije uticaja”, rekao je Dalmatin.

Govoreći o prostornim planovima, naglasio je kako se građani i udruženja u postupke planiranja moraju uključivati u ranoj fazi, jer se upravo u tim dokumentima određuje buduća namjena prostora.

“Prostorni planovi su ključni dokumenti. U njima se zapravo kreira sve”, poručio je Dalmatin.

O pravnim mogućnostima građana i organizacija govorio je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH, koji je istaknuo kako je prvi korak u svakom postupku pribavljanje potpune dokumentacije.

Kako je naveo, dokumentacija koja se odnosi na pojedinačne koncesije, uključujući koncesione ugovore i dozvole koje su prethodile njihovom potpisivanju, mora biti dostupna javnosti putem zahtjeva za pristup informacijama.

Ožegović je pojasnio kako se, zavisno od faze postupka, mogu koristiti različita pravna sredstva, od osporavanja dozvola i pokretanja upravnih sporova do tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i zahtjeva za utvrđivanje ništavosti pojedinih ugovora.

Posebno je istaknuo mogućnost traženja privremene mjere u sudskim postupcima, kojom se može zatražiti privremeno zaustavljanje radova ili provođenja projekta dok sud ne odluči o glavnoj stvari.

Naglasio je i da se u postupcima zaštite okoline i prirode ne mora uvijek dokazivati već nastala šteta, nego se može dokazivati i ugrožavanje određenog prava, vrijednosti prostora ili kolektivnog interesa.

Govoreći o pravnom okviru, Ožegović je podsjetio i na Arhusku konvenciju, koja počiva na tri osnovna principa: pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu.

Prema njegovim riječima, građani i udruženja najveću mogućnost uticaja imaju u ranim fazama postupka, kroz javne rasprave i osporavanje dozvola, dok nakon potpisivanja ugovora pravni postupci postaju složeniji, skuplji i neizvjesniji.

(Vijesti.ba / Fena)