Preskačete doručak? Evo kako to može utjecati na vas

S druge strane, redovno preskakanje doručka kod pojedinih ljudi može utjecati na regulaciju šećera u krvi i insulina te povećati rizik od kratkoročnih i dugoročnih metaboličkih promjena. Posebno je izražen utjecaj kod osoba s metaboličkim poremećajima, koje mogu imati veće oscilacije glukoze i pojačan osjećaj gladi tokom dana.

Tijelo više radi na održavanju šećera u krvi

Doručak prekida noćni post. Kada ga preskočimo, tijelo duže ostaje bez hrane, pa pankreas oslobađa hormon glukagon koji podstiče jetru da oslobodi zalihe glukoze.

Stručnjaci ističu da nivo šećera u krvi uglavnom ostaje u granicama normale, ali organizam ulaže više napora da ga održi. Duži period bez hrane povećava i nivo slobodnih masnih kiselina, što s vremenom može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije.

Manjak energije i slabija koncentracija

Mozak kao glavni izvor energije koristi glukozu. Kada je nema dovoljno, mogu se javiti umor, razdražljivost, slabija koncentracija, glavobolja i osjećaj "magle u glavi". Organizam tada počinje koristiti masti kao izvor energije, pri čemu nastaju ketoni, koji kod nekih ljudi također mogu doprinijeti tom osjećaju.

Veći skokovi šećera i više gladi

Istraživanja pokazuju da preskakanje doručka može izazvati veći porast šećera u krvi nakon ručka. Kod zdravih osoba taj porast može biti i do 40 do 50 posto veći nego kada doručkuju.

Osim toga, ljudi koji ne doručkuju često osjećaju veću glad tokom dana, što može dovesti do povećanog unosa kalorija i postepenog povećanja tjelesne težine.

Najviše su pogođene osobe s metaboličkim problemima

Preskakanje doručka posebno može utjecati na osobe s predijabetesom, dijabetesom tipa 2 ili sindromom policističnih jajnika. Kod žena u perimenopauzi hormonske promjene također mogu dodatno utjecati na osjetljivost na inzulin.

Kako bi trebao izgledati doručak?

Stručnjaci preporučuju uravnotežen doručak koji sadrži:

• oko 25 grama proteina
• zdrave masti
• rastvorljiva vlakna
• ugljikohidrate s niskim do umjerenim glikemijskim indeksom.

Takav obrok može pomoći u stabilnijem nivou šećera u krvi, dužem osjećaju sitosti i boljoj kontroli apetita tokom dana.

(Vijesti.ba)