
Prema tim navodima, izraelska obavještajna služba Mossad započela je kontakt s Ahmadinejadom još 2022. godine, nakon što se bivši predsjednik počeo udaljavati od vrha iranskog režima i tadašnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneija.
Ahmadinejad, koji je bio predsjednik Irana od 2005. do 2013. godine, ranije je bio poznat po oštroj antiizraelskoj retorici, negiranju Holokausta i izjavama protiv postojanja Izraela.
Međutim, posljednjih godina navodno je pokušavao promijeniti svoj politički imidž, poboljšao znanje engleskog jezika i počeo javno kritikovati pojedine poteze iranskog režima.
Prema pisanju New York Timesa, interes Izraela za Ahmadinejada dodatno je porastao nakon što je 2025. godine pozvan da govori na univerzitetu Ludovika u Budimpešti. Na istom mjestu samo nekoliko mjeseci ranije govorio je i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Navodi se da je tadašnji šef Mossada David Barnea lično otputovao u Mađarsku kako bi se sastao s Ahmadinejadom. Prema izvještajima, Mossad je kasnije obavijestio američku CIA-u da je uspostavljen kontakt s bivšim iranskim predsjednikom.
Izraelski operativci navodno su organizovali i finansirali dio njegovih putovanja i smještaja, a sastanci su održavani u više navrata, uključujući i Mađarsku.
Detalji ove navodne operacije pojavili su se nakon vojnih napada SAD-a i Izraela na Iran, tokom kojih su stradali brojni visoki iranski zvaničnici, uključujući i vrhovnog vođu Hamneija.
Prema navodima američkog lista, izraelski napad pogodio je sigurnosni punkt u blizini Ahmadinejadove kuće u Teheranu, pri čemu je poginulo nekoliko njegovih tjelohranitelja. Nakon toga bivši predsjednik je nestao iz javnosti, što je izazvalo spekulacije o njegovoj sudbini.
Kasnije se pojavio na sahrani ajatolaha Hamneija, što je bio njegov prvi javni nastup nakon nekoliko mjeseci.
New York Times navodi da su ga nakon napada navodno evakuisali Mossadovi operativci i odveli na sigurnu lokaciju u Teheranu. Međutim, Ahmadinejad je navodno postao nezadovoljan cijelom operacijom i planom da bude postavljen na čelo nove vlasti, nakon čega je napustio sigurnu kuću pod nejasnim okolnostima.
Prema tim informacijama, sada se vjeruje da se nalazi pod kontrolom obavještajnog krila iranske Revolucionarne garde.
Ahmadinejad je tokom svog predsjedničkog mandata bio jedan od glavnih aktera pogoršanja odnosa Irana sa Zapadom i Izraelom zbog nuklearnog programa.
Ipak, nakon odlaska s funkcije njegov odnos s vrhom režima se pogoršao. Tri puta je pokušao ponovo kandidovati se za predsjednika, ali ga je Vijeće čuvara svaki put odbilo.
Navodno je posljednjih godina postao kritičniji prema represiji iranskih vlasti prema demonstrantima, iako je upravo njegova vlast bila povezana s gušenjem protesta nakon spornih izbora 2009. godine.
Prema pisanju Haaretza, Ahmadinejad je smatrao da Iran zbog međunarodnih sankcija ne može dugoročno opstati te da je nuklearna politika postala teret za zemlju.
Ipak, neki izraelski zvaničnici navodno su se protivili ideji da upravo Ahmadinejad bude dio plana promjene vlasti. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi opisao je takve ideje kao "divlje fantazije".
Analitičari također dovode u pitanje motive i vjerodostojnost cijele priče. Alex Vatanka iz Middle East Institutea smatra da je Ahmadinejadovo udaljavanje od režima bilo poznato, ali se pita zašto bi Mossad pustio osobu koju je navodno želio postaviti na vlast.
"Zašto bi ga Mossad pustio nakon što ga je spasio? Ako ste toliko uložili u nekoga, zašto biste to uradili?", rekao je Vatanka, dodajući da bi objavljivanje ovih informacija moglo biti i pokušaj stvaranja dodatnih podjela unutar iranskog režima.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja