
U studiji je učestvovalo 95 odraslih osoba koje su prije istraživanja redovno spavale između sedam i osam sati tokom noći. Tokom jedne faze istraživanja učesnici su odlazak na spavanje pomjerili za oko sat i po ranije, zbog čega su prosječno spavali 78 minuta manje nego inače. Drugu fazu proveli su uz svoj uobičajeni ritam spavanja.
Naučnici su pratili njihove navike pomoću uređaja koji se nosi na zglobu, a analizirali su i promjene u težini, obimu struka, tjelesnom sastavu, fizičkoj aktivnosti i hormonima povezanim s apetitom.
Rezultati su pokazali da su učesnici tokom perioda kraćeg sna u prosjeku dobili oko pola kilograma, dok se vrijeme provedeno u neaktivnosti povećalo za 17 minuta dnevno. Kod muškaraca i žena u postmenopauzi taj period bio je još izraženiji i iznosio je gotovo 30 minuta više dnevno.
Voditeljica istraživanja Marie-Pierre St-Onge sa Univerziteta Columbia navela je da dugotrajnije smanjenje vremena spavanja, kakvo je danas često u populaciji, može doprinijeti povećanju tjelesne težine i obima struka.
Prema njenim riječima, manjak sna može uticati na ravnotežu između unosa i potrošnje energije – ljudi mogu imati veću potrebu za hranom, dok istovremeno troše manje energije zbog smanjene aktivnosti.
Ranija istraživanja ove grupe ukazala su i na moguće povezanosti nedostatka sna s povećanom inzulinskom rezistencijom, upalnim procesima i većim rizikom za razvoj metaboličkih i srčanih bolesti.
Iako istraživanje ne znači da će svaka osoba koja manje spava automatski dobiti na težini, rezultati ukazuju da kvalitetan san, uz uravnoteženu ishranu i kretanje, može biti važan dio prevencije gojaznosti i hroničnih bolesti.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja