Japan neće dobiti caricu: Princeza Aiko ostaje bez krune

Novi propisi donose određene izmjene u funkcionisanju carske porodice. Muškim rođacima starijim od 15 godina, koji nisu u braku, omogućava se povratak u carsku porodicu putem usvojenja, dok princeze nakon udaje za građane koji nisu plemićkog porijekla mogu zadržati svoj kraljevski status. Međutim, njihovi supružnici i djeca neće biti priznati kao članovi carske kuće.

Ovim potezom vlasti pokušavaju ublažiti sve izraženiji problem nedostatka nasljednika. Carska porodica trenutno ima 16 odraslih članova, ali svega pet muškaraca, dok među članovima nema djece.

Posebna pažnja usmjerena je na 19-godišnjeg princa Hisahita, nećaka cara Naruhita i jedinog muškog potomka rođenog u carskoj porodici u posljednjih 40 godina. Prema važećim pravilima, ukoliko ne dobije sina, carska loza mogla bi ostati bez nasljednika.

Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da je zakon usvojen za vrijeme mandata premijerke Sanae Takaichi, prve žene na čelu japanske vlade. Konzervativno krilo vladajuće Liberalno-demokratske stranke, koje predvodi Takaichi, smatra da isključivo muška krvna linija predstavlja temelj legitimiteta japanskog cara.

Kritičari, međutim, ističu da odluka nije u skladu sa stavovima većine građana. Profesor Hideya Kawanishi sa Univerziteta Nagoya ocijenio je da zakon zanemaruje javno mnijenje i predstavlja pokušaj očuvanja tradicionalnog sistema bez obzira na demografske izazove.

Najveća gubitnica ovakvog rješenja ostaje princeza Aiko, jedino dijete cara Naruhita i carice Masako. Iako uživa veliku popularnost među građanima, važeći zakon joj, kao ženi, ne dopušta da naslijedi prijestolje. Red nasljeđivanja zato ostaje na carevom bratu Akishinu, njegovom sinu Hisahitu, a potom i princu Hitachiju, koji ima 90 godina.

Stručnjaci upozoravaju da bi budućnost japanske monarhije mogla biti neizvjesna. Bivši direktor Agencije za carski dom Shingo Haketa smatra da će sistem nasljeđivanja postati izrazito nestabilan nakon generacije princa Hisahita.

Za razliku od Japana, većina evropskih monarhija posljednjih decenija ukinula je pravila koja daju prednost muškim nasljednicima. Švedska, Norveška, Danska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg uvele su sistem prema kojem prijestolje nasljeđuje najstarije dijete, bez obzira na spol.

Japanska carska institucija smatra se jednom od najstarijih monarhija na svijetu, a procjenjuje se da njena tradicija traje gotovo 1.500 godina. Ipak, zbog sve manjeg broja muških nasljednika i dugotrajnog pada nataliteta, brojni historičari upozoravaju da sadašnji model nasljeđivanja dugoročno teško može ostati održiv.

(Vijesti.ba)