Dok Ukrajina izvozi žito svijetu, stanovnici uz front čekaju pomoć UN-a

Razlog su sve češći napadi ruskih dronova koji ugrožavaju vozila i civile u blizini bojišta. Carl Skau, vršilac dužnosti šefa Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP), rekao je za Politico da se takozvana "zona ubijanja" proširila na oko 50 kilometara od fronta, dok je ranije obuhvatala 10 do 15 kilometara.

Konvoji WFP-a prolaze kroz gradove zaštićene mrežama protiv dronova postavljenim iznad cesta i objekata. Kamioni se zadržavaju kratko, dovoljno da stanovnici preuzmu pakete hrane, a zatim nastavljaju put.

Today a @WFP armoured vehicle in #Ukraine was struck by an FPV drone while traveling back from Mezhova, Dnipropetrovsk region with a WFP truck that had offloaded food boxes for a distribution.

Our staff are safe.

Civilians and humanitarians must never be targets. pic.twitter.com/NV3zlsJc9m

— WFP Ukraine (@WFPUkraine) July 2, 2026

Prema Skauu, samo tokom jednog dana u Donjeckoj oblasti zabilježeno je oko 1.400 incidenata povezanih s dronovima.

Širenje zone opasnosti dovodi do masovnog odlaska stanovništva iz gradova i sela uz front. Hiljade ljudi svakog mjeseca napuštaju ta područja. Prema podacima UN-a, juni je bio najsmrtonosniji mjesec za ukrajinske civile od aprila 2022. godine, sa najmanje 293 poginule i 1.990 ranjenih osoba.

Stanovnici koji napuštaju područja uz front govorili su predstavnicima UN-a da se osjećaju kao da ih "neko lovi" dok obavljaju svakodnevne aktivnosti poput kupovine hrane ili šetnje.

Iako Ukrajina proizvodi ogromne količine hrane i ostaje među najvećim svjetskim proizvođačima, problem je u područjima uz bojište gdje je prekinut lanac između proizvođača i potrošača.

U pojedinim mjestima trgovine više ne rade, dok su u drugima dostupne, ali mnogi stanovnici, posebno penzioneri, nemaju dovoljno novca za kupovinu. Često ne mogu podići ni penzije jer bankomati ne rade, pa im WFP osim hrane dijeli i novčanu pomoć.

WFP u Ukrajini dostavlja pakete hrane i gotove obroke uglavnom u teško dostupnim područjima i zonama blizu fronta, gdje su komercijalni lanci snabdijevanja prekinuti. Većina hrane koju dijele kupuje se od ukrajinskih proizvođača, uključujući i poljoprivrednike iz područja blizu linije sukoba.

Dio te hrane koristi se i za školske obroke, uključujući djecu u Harkivu koja nastavu pohađaju u skloništima i gradskom metrou.

Najveći rizik predstavlja sama dostava pomoći. WFP je u prvim mjesecima ove godine zabilježio približno isti broj napada i bliskih incidenata koliko tokom cijele prošle godine.

Nedavno je dron pogodio vozilo WFP-a, dok je u maju projektil pogodio glavno skladište organizacije u Dnjipru, iako je objekat bio jasno označen kao humanitarni.

Skau nije želio nagađati da li Rusija namjerno cilja humanitarne operacije, ali je upozorio da broj incidenata značajno raste.

"Odlučni smo nastaviti dostavljati pomoć, ali sigurnost našeg osoblja postaje sve veći izazov", rekao je.

Dodatni problem predstavlja nedostatak finansiranja. Zbog manjeg broja donacija WFP je broj ljudi kojima pomaže u Ukrajini smanjio sa više od milion na oko 700.000, a taj broj bi mogao dodatno pasti.

WFP procjenjuje da mu je do oktobra potrebno 234 miliona dolara kako bi nastavio operacije u Ukrajini.

Prije ruske invazije 2022. godine, WFP u Ukrajini nije dijelio humanitarnu pomoć, već je uglavnom kupovao ukrajinsko žito i izvozio ga u druge dijelove svijeta.

"Što se prije vratimo toj ulozi, to bolje", poručio je Skau.

(Vijesti.ba)