
Američka Služba za ribe i divlje životinje ukinula je takozvano "blanket rule" pravilo uvedeno 1975. godine, prema kojem su se najstrožije mjere zaštite automatski primjenjivale i na vrste označene kao prijeteće ugrožene. To je uključivalo zabranu ubijanja, hvatanja i uznemiravanja tih životinja.
Odluka je dio šire politike Trumpove administracije koja želi drugačije tumačiti Zakon o ugroženim vrstama iz 1973. godine. Kritičari upozoravaju da bi nove mjere mogle oslabiti zaštitu brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Američko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je cilj promjena povećanje energetske nezavisnosti, smanjenje regulatornih prepreka i, kako tvrde, bolje provođenje zakona.
"Zakon o ugroženim vrstama predugo se koristio za zaustavljanje gotovo svakog novog projekta u Americi, povećavajući troškove i slabeći konkurentnost zemlje", rekao je ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum.
Novim pravilima uvodi se i obaveza da se prilikom odluke o proglašavanju nekog područja "kritičnim staništem" uzmu u obzir ekonomski faktori. Ranije to nije bilo obavezno.
To bi u praksi moglo značiti veći utjecaj interesa industrije, vlasnika zemljišta i drugih privrednih subjekata pri odlučivanju o zaštiti prirodnih područja.
Prema podacima američke Službe za ribe i divlje životinje, više od 500 vrsta trenutno čeka procjenu za moguće uvrštavanje na listu ugroženih ili prijeteće ugroženih vrsta.
Organizacije za zaštitu okoliša oštro su reagovale na promjene. Tvrde da će nova pravila otežati zaštitu životinja i biljaka koje su već pod velikim pritiskom.
Clay Samford, advokat organizacije Earthjustice, izjavio je za Washington Post da su nove mjere "loše za ugrožene vrste i divlji svijet" te da pogoduju uskim poslovnim interesima.
Ekolozi upozoravaju i da bi smanjenje broja zaposlenih u nadležnim agencijama, zajedno s obavezom da se svaka vrsta procjenjuje zasebno, moglo dodatno usporiti proces zaštite i ostaviti mnoge vrste bez adekvatne zaštite duže vrijeme.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja