Rubio zaprijetio Međunarodnom krivičnom sudu: Rastavit ćemo ga ciglu po ciglu

Rubio je najavio da Washington razmatra nove mjere protiv Međunarodnog krivičnog suda (ICC), uključujući dodatne sankcije i pojačan diplomatski pritisak na zemlje koje priznaju njegovu nadležnost.

Međunarodni krivični sud, osnovan 2002. godine Rimskim statutom, procesuira pojedince optužene za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije. Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji rješava sporove između država u okviru Ujedinjenih nacija, ICC vodi krivične postupke protiv pojedinaca.

Sud trenutno priznaje 125 država članica, dok među zemljama koje nisu pristupile Rimskom statutu ostaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i još nekoliko država.

Washington najavljuje nove mjere

Američki State Department saopćio je da razmatra dodatne sankcije protiv zaposlenih u ICC-u, uključujući zabrane ulaska u SAD i proširenje postojećih restriktivnih mjera. Razmatra se i mogućnost pojačanog pritiska na države koje priznaju nadležnost suda, a istovremeno primaju američku finansijsku ili vojnu pomoć. Pravni stručnjaci smatraju da se ne radi o izolovanim političkim izjavama, već o dugoročnom pokušaju slabljenja međunarodnog suda, prenosi Deutsche Welle.

Andreas Schüller iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) smatra da SAD već godinama diplomatskim putem pokušava utjecati na države članice kako bi smanjile podršku ICC-u.

Prema njegovoj ocjeni, posljednje izjave pokazuju namjeru Washingtona da u pritisak uključi i države koje nisu članice Rimskog statuta.

Zašto je ICC važan?

Međunarodni krivični sud nastao je nakon iskustava iz Drugog svjetskog rata, Nirnberških procesa te međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, s ciljem da najteži međunarodni zločini ne ostanu nekažnjeni.

Sud može voditi istrage i protiv državljana zemalja koje nisu njegove članice ako su navodni zločini počinjeni na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost.

Na toj osnovi ICC je ranije izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, kao i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih zločina povezanih s ratom u Gazi.

Profesor međunarodnog prava Kai Ambos smatra da je riječ o jednom od ključnih mehanizama međunarodne odgovornosti.

"Ne može biti prihvatljivo da najteži međunarodni zločini ostanu nekažnjeni, bez obzira na to gdje su počinjeni i ko ih je počinio", poručio je Ambos.

Rubio: ICC prijeti američkim građanima

Rubio tvrdi da bi američki vojnici i državni službenici mogli završiti pred međunarodnim sudijama ukoliko SAD ne reaguje na, kako navodi, širenje nadležnosti ICC-a.

Međutim, pravni stručnjaci ističu da se pred Međunarodnim krivičnim sudom trenutno ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana.

Iako SAD nije članica Rimskog statuta, određene istrage ipak su moguće ukoliko su navodni zločini počinjeni na teritoriji država koje priznaju nadležnost ICC-a.

Strah od posljedica sankcija

Pravnici upozoravaju da američki pritisak ne bi morao biti ograničen samo na sankcije.

Postoji mogućnost da pojedine međunarodne kompanije, banke i tehnološki partneri iz predostrožnosti prekinu saradnju s ICC-om kako ne bi ugrozili svoje poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Takav efekat mogao bi otežati finansiranje suda, usporiti istrage i negativno utjecati na njegov svakodnevni rad.

Kako bi smanjio zavisnost od američkih kompanija, ICC je već počeo prelazak na evropska softverska rješenja i tehnologije otvorenog koda.

Evropa stala u odbranu ICC-a

Nakon Rubiovih izjava, Evropska unija ponovo je izrazila snažnu podršku Međunarodnom krivičnom sudu, ističući njegovu važnost za očuvanje međunarodne pravde i vladavine prava.

Podršku je pružio i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji je poručio da ICC predstavlja važan stub međunarodnog pravnog poretka.

Zanimljivo je da je američka politika prema ovom sudu prije nekoliko godina bila znatno drugačija.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine američki Senat usvojio je rezoluciju kojom je podržao istrage ICC-a protiv Rusije, a među njenim supokroviteljima nalazio se upravo Marco Rubio, koji danas predvodi jednu od najoštrijih kampanja protiv ove međunarodne institucije.

(Vijesti.ba)