U ovom se Kantonu traži potpuna zabrana novih energetskih projekata na pet godina

Potpisivanje peticije bit će organizovano u Livnu i Tomislavgradu od 4. do 31. augusta, dok će tačne lokacije biti naknadno objavljene nakon prijave okupljanja policiji.

Ivan Prljević iz KODD-a kazao je za Fenu kako je petogodišnji moratorij potreban jer se, prema njegovim riječima, u projekte obnovljivih izvora energije ušlo bez dovoljno informacija, kvalitetnog prostornog planiranja i procjene kumulativnog utjecaja velikog broja energetskih postrojenja na okoliš.

- Trenutno je situacija prilično kaotična. Tih pet godina trebalo bi iskoristiti da se poboljšaju prostorni planovi, okončaju sudski postupci, urede zakoni i podzakonski akti te pronađe način da se prirodni resursi koriste na dobrobit zajednice, a ne za ekstremno velike profite uskog kruga ljudi - rekao je Prljević.

Organizatori peticije upozoravaju na, kako navode, višegodišnju devastaciju prostora uslijed gradnje vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih industrijskih projekata. Posebno izdvajaju područja Tušnice, Jelovače, Ivovika, Šujice, Livanjskog polja i Kupreške visoravni.

Peticijom traže zaustavljanje svih aktivnosti povezanih s izdavanjem dozvola na općinskom i kantonalnom nivou te pripremnim radnjama za gradnju novih energetskih postrojenja dok se ne okončaju sudski sporovi, definiraju vrijedna prirodna područja i izrade elaborati zaštite izvorišta i vodocrpilišta.

Osim moratorija, inicijative traže izradu strategije dodjele koncesija s jasno određenim kapacitetima te okolišnim i prostornim kriterijima, izmjene prostornih planova za projekte na osjetljivim lokacijama, uspostavu neovisnog građanskog nadzora tokom gradnje i rada postrojenja te praćenje obvezne sanacije terena nakon isteka koncesija.

Prljević je upozorio i na, kako kaže, neusklađenost propisa, navodeći primjer da je u Livnu za građansku inicijativu dovoljno 500 potpisa, dok bi u Tomislavgradu za razmatranje peticije na Općinskom vijeću trebalo prikupiti oko 4200 potpisa.

Jedan od zahtjeva odnosi se i na koncesijske naknade. Organizatori smatraju neprihvatljivim model prema kojem je Vlada HBŽ-a predvidjela raspon naknada od dva do deset posto te traže da minimalna naknada za projekte obnovljivih izvora energije iznosi 15 posto.

- Razlika za kantonalne i općinske budžete mjerila bi se milijunima maraka godišnje. Tim novcem ovaj bi se kraj mogao ozbiljno razvijati, od demografskih mjera i povratka do obrazovanja i razvojnih projekata - kazao je Prljević.

Udruženja upozoravaju i na nedovoljnu dostupnost dokumentacije o koncesijama te tvrde da građani nisu na vrijeme uključeni u procese odlučivanja.

- Javnost je morala znati sve. Javna uprava nema pravo sakriti nikakvu informaciju od javnosti - poručio je Prljević, dodajući kako su, po njegovu mišljenju, u tom procesu zakazale sve razine vlasti, posebno lokalne zajednice koje su najbliže građanima.

Peticiju podupiru građanske inicijative „Zaštitimo izvore Mandeka“ i „Spasimo naš kraj“, Udruženje „Dinarica“, Centar za građansku suradnju Livno, zborovi građana više mjesnih zajednica, udruženja s područja Buškog blata, Kupresa i Tomislavgrada te nekoliko planinarskih, lovačkih i zavičajnih organizacija.

(Vijesti.ba)