SOS linija 1265 u FBiH prvi put dobija zakonski okvir i budžetsko finansiranje

Novi Pravilnik o funkcionisanju SOS linije, koji je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo na objavu u Službenim novinama, trebao bi unaprijediti zaštitu žrtava i standardizovati način pružanja pomoći.

Linija će, kao i do sada, biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem besplatnog broja 1265, ali će prvi put njen rad biti finansiran iz budžeta Federacije BiH.

Aida Behrem iz organizacije Žene sa Une, koja godinama pruža podršku žrtvama nasilja, kaže da pravilnik predstavlja važan iskorak, iako SOS telefon nije novina.

"Vjerujemo da će u velikoj mjeri olakšati rad nama, odnosno operaterima na SOS liniji, s obzirom da su predviđena i sredstva u budžetu Vlade Federacije za njeno funkcionisanje, ali I potencijalnim žrtvama nasilja u porodici dati dodatnu mogućnost da koriste ovaj telefon 24/7", kaže Behrem za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Godišnje između 300 i 400 poziva

Nevladina organizacija Žene sa Une pokriva područje Unsko-sanskog kantona, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Godišnje zaprimi između 300 i 400 poziva, a u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je oko 80 poziva.

Iza svakog, kaže Behrem, se krije drugačija životna priča.

"Saslušamo s kakvim izazovima se osoba koja poziva suočava i odgovaramo joj u smislu davanja emocionalne podrške, pravnog savjetovanja, načina kako se obratiti nadležnim institucijama. U situacijama kada prijeti eskalacija, uz saglasnost žrtve, pozivamo nadležne institucije. U ekstremnim situacijama kada operaterka, odnosno operater ocijeni da je nužno pozvati nadležne institucije, upućujemo poziv", ističe Behrem.

Prema njenim riječima, zaposleni u ovoj sigurnoj kući dežuraju cijeli dan, a zbog nedostatka budžetskih sredstava, nisu u mogućnosti zaposliti operatere koji bi radili samo taj posao.

I u Zenici i Sarajevu slična situacija

I u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje djeluje nevladina organizacija "Medica", kažu da je telefonska linija za prijavu nasilja otvorena 24 sata na dan, te da operaterke pružaju adekvatne informacije i podršku u datom momentu.

"Ono što mislim da će se poboljšati, to je da ćemo imati jedan dokument koji reguliše SOS telefone i da će konačno se riješiti finansiranje podrške i rada SOS telefona, samim tim i da će žrtve nasilja i dalje prijavljivati nasilje na SOS-u, a nadležno ministarstvo da će preuzeti obavezu adekvatnog finansiranja ove podrške", kaže za RSE Sabiha Husić, direktorica ove zeničke organizacije.

I u sarajevskoj nevladinoj organizaciji "Fondacija lokalne demokratije" ističu da su od 2004. godine uspostavili SOS crvenu liniju za prijavu nasilja, koja danas djeluje u sastavu sigurne kuće.

"Najčešći razlozi obraćanja odnose se na prijavu nasilja u porodici i drugih oblika nasilja, pružanje pravnih i medicinskih informacija, kombinovane oblike podrške, te upućivanje na druge dostupne usluge", navodi za RSE Melika Musa, psihologinja Sigurne kuća Fondacije lokalne demokratije.

Tokom protekle godine putem SOS telefona zaprimljeno je 1.366 poziva.

Musa navodi i da je donošenjem Pravilnika o funkcionisanju SOS telefonske linije Federacija BiH napravila značajan iskorak ka uspostavljanju jedinstvenog, održivog i kvalitetnijeg sistema zaštite žrtava nasilja.

"Prvi put jasno su definisani standardi rada, odgovornosti svih uključenih aktera, način pružanja podrške, kao i budžetsko finansiranje koje osigurava kontinuitet rada SOS linije. Time se stvaraju uslovi za bržu, stručniju i koordinisaniju reakciju institucija, uz jačanje povjerenja žrtava da će, kada zatraže pomoć, dobiti pravovremenu i adekvatnu zaštitu", kaže ona.

Pravilnik uređuje ono što je godinama bila praksa

Novi pravilnik detaljno propisuje organizaciju rada SOS linije, standarde pružanja usluge, zaštitu privatnosti korisnika, način vođenja evidencije, izvještavanje i saradnju sa institucijama.

Žrtvama nasilja omogućiće da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća.

U slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, moći će pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve, navodi se u pojašnjenju nadležnog ministarstva.

Iako iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da su za rad SOS linije ove godine izdvojili 100.000 maraka (oko 50.000 eura), direktorica organizacije "Medica" iz Zenice kaže da se radi o "simboličnoj podršci".

"Ako podijelimo 100.000 maraka na pet sigurnih kuća koliko imamo i koje vode SOS telefon, to je po sigurnoj kući oko 20 hiljada, za 365 dana pružanja podrške. Ja smatram da to nije dovoljno za godinu dana rada. Mi smo, što se tiče SOS telefona, sve to radili na volonterskoj osnovi. Prvi put ove godine operaterke dobijaju određenu simboličnu nadoknadu za rad SOS telefona", ističe Sabiha Husić.

Donošenjem pravilnika u Federaciji BiH će prvi put biti uspostavljen jedinstven obrazac za evidentiranje podataka koji su proistekli iz poziva na svim SOS telefonskim linijama u ovom bh. entitetu.

Time će biti omogućeno objedinjavanje statističkih podataka, sistemska analiza primljenih poziva, reakcija nadležnih institucija, kao i kvalitetnije prepoznavanje trendova i izazova u oblasti zaštite od nasilja, kažu sagovornice RSE.

Inače, usvajanje pravilnika nastavak je reformi koje su počele prošle godine izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Tada su proširene ovlasti policije, uvedena obavezna procjena rizika od ponavljanja nasilja, predviđen elektronski nadzor za osobe kojima je izrečena zabrana prilaska žrtvi. Istovremeno, u Krivični zakon Federacije BiH prvi put je uvršteno krivično djelo femicida.

Kakva je situacija u RS?

Trenutno u Republici Srpskoj postoje tri nevladine organizacije koje imaju dežurne osobe na SOS liniji 1265, 24 sata dnevno, svih sedam dana u sedmici.

Kako kaže za RSE Radmila Žigić, direktorica nevladine organizacije "Lara" iz Bijeljine, na telefonski broj javljaju se zaposleni u ovoj sigurnoj kući, koji imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije.

"Vi ne možete uvijek obezbijediti da vam 24 časa bude dostupan psiholog preko SOS linije, ali je jako važno da osobe koje da dežuraju na SOS liniji i koje se javljaju, imaju određene senzibilitete i razumiju šta nasilje znači i u kakvoj situaciji se sve može nalaziti osoba koja zove", dodaje ona.

Ističe i da su tokom 20 godina rada sa žrtvama nasilja imali situacije u kojima su, dok poziv traje, alarmirali policiju da izađe na mjesto gdje se nasilje događa.

"Godišnje imamo oko 800 do 1.000 poziva. U Republici Srpskoj tri organizacije održavaju SOS liniju i prebacuju poziv prema fizički najbližoj sigurnoj kući. Tako da se mi javljamo i na pozive iz Trebinja, Foče, Rogatice, Vlasenice i istočnog Sarajeva, Bijeljine. Veliko područje pokriva", kaže Žigić.

I u ovoj organizaciji problem predstavlja nedostatak kadra.

"Pa, obzirom da mora biti dostupna 24 sata, sedam dana u nedjelji, pa to podrazumijeva tri osobe tokom dana, podijeljeno na sedam radnih dana. Nama pozive na SOS liniju primaju koleginice koje rade u sigurnoj kući, s tim što radnim danima pozive preuzimamo mi u kancelariji, preuzimaju dvije osobe obučene za to u kancelariji, jedna je pravnica.

A u sigurnoj kući javlja se osoblje koje je trenutno dežurno. Ponekad to, zaista, jesu stručne radnice u prvoj i drugoj smjeni, ali u trećoj smjeni javlja se osoblje koje je dežurno. To su često medicinske sestre ili druge osobe koje su prošle potrebne obuke za rad u sigurnoj kući", kaže ona.

U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina.

Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice.

Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

(Vijesti.ba)