Novi val migranata na Balkanu, više od pola "upalih" u BiH

Prema izvještaju IOM-a, kroz Zapadni Balkan ove godine zabilježen je rast neregularnih migracija od 27 posto u odnosu na isti period prošle godine, uprkos tome što je tokom 2025. godine evidentiran pad migracijskih kretanja.

Migrantski tokovi

Tokom prošlog mjeseca u zemljama regiona registrovano je oko 2.500 migranata, što je 17 posto manje nego mjesec ranije. Od tog broja, gotovo polovina registrovana je u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini evidentirano je 1.157 migranata, što predstavlja smanjenje od približno jedne trećine u odnosu na prethodni mjesec. Nakon Bosne i Hercegovine slijede Sjeverna Makedonija s oko 500 registrovanih migranata te Srbija s približno 350, dok su u ostalim zemljama regiona zabilježeni znatno manji brojevi.

Bosna i Hercegovina prednjači i po broju novoregistrovanih migranata, a među njima je najviše državljana Sudana, koji čine oko 16 posto ukupnog broja. Slijede migranti iz Bangladeša i Egipta.

Prema podacima IOM-a, u Bosni i Hercegovini trenutno djeluje šest privremenih prihvatnih centara ukupnog kapaciteta oko 5.000 mjesta. Srbija raspolaže s 12 centara, ali njihov ukupni kapacitet iznosi oko 3.000 mjesta, uz manju popunjenost nego u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj pokazuje da se migracijski tokovi iz godine u godinu odvijaju po sličnom obrascu. Najmanji broj novopristiglih migranata bilježi se tokom januara i februara, dok se njihov dolazak povećava u proljetnim mjesecima, dostižući vrhunac krajem ljeta i tokom jeseni.

Povoljan teren na granici s Hrvatskom

Prema procjenama i dosadašnjim analizama, većina migranata koji borave u Bosni i Hercegovini nastoji nastaviti put prema Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije. Stručnjaci navode da je bosanskohercegovačko-hrvatska granica, posebno na području sjeverozapadne Bosne, zbog šumovitog i brdovitog terena pogodnija za ilegalne prelaske od srbijansko-mađarske granice, koja je uglavnom ravničarska.

Iz Evropske komisije za "Nezavisne novine" istakli su da je upravljanje migracijama jedno od ključnih sigurnosnih pitanja za Evropsku uniju i zemlje regiona.

Kako navode, "cilj evropske migracijske politike jeste da se migracije odvijaju na siguran, uređen i zakonit način, uz zaštitu ljudskih prava migranata i sprečavanje krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima, koje predstavljaju značajan izvor prihoda organizovanog kriminala".

Migracije su posljednjih godina postale jedno od najvažnijih političkih pitanja u Evropskoj uniji i državama Zapadnog Balkana, a upravljanje granicama i migracijskim tokovima ostaje među prioritetima evropskih institucija i zemalja regiona.

(Vijesti.ba)