VTK: BiH ostvarila rast izvoza i uvoza, deficit i dalje visok

Na konferenciji za medije u Sarajevu prezentirani su osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u periodu januar - juni 2026. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu BiH sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

U tom kontekstu, govoreći o vanjskotrgovinskim kretanjima, dopredsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković napomenuo je da ukupni pokazatelji ukazuju na povećanu potražnju za određenim robama i repromaterijalima u BiH, odnosno na rast njihove potrošnje.

Istakao je da je izvoz u pojedinim granama povećan i količinski, dok je njegov vrijednosni rast dijelom rezultat poskupljenja određenih roba na tržištu.

Između ostalog, podsjetio je da su tradicionalni vanjskotrgovinski partneri BiH Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Austrija te dodao da je zabilježen rast izvoza u Njemačku uprkos usporenom privrednom razvoju te zemlje, posebno u sektoru automobilske industrije.

Naglasio je da elektrometalski sektor BiH i dalje zauzima prvo mjesto među izvoznim granama, da nastavlja svoj razvoj te da potražnja za proizvodima iz tog sektora ostaje povećana.

Predstavnica Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH Belma Alihodžić navela je da je BiH u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 24,8 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,33 posto u odnosu na isti period lani.

Napomenula je da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 57,3 posto, što, kako je ocijenila, ukazuje na blago pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene i nastavak ovisnosti o uvoznoj robi.

Kada je riječ o uvoznim tržištima, Alihodžić je kazala da su za BiH najznačajniji partneri Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija, pri čemu je rast uvoza ostvaren sa tržišta Hrvatske, Njemačke i Italije.

Naglasila je da je Evropska unija (EU) i dalje najvažniji trgovinski partner BiH, na čije tržište odlazi 77 posto ukupnog izvoza naše zemlje. Obim robne razmjene sa državama EU iznosio je 17,5 milijardi KM, od čega je izvoz iznosio 6,9 milijardi KM, a uvoz 10,5 milijardi KM.

Najveći rast izvoza BiH u odnosu na isti period prethodne godine, između ostalih, zabilježen je na tržištima Hrvatske, Austrije, Njemačke, Holandije i Slovenije, dok je najveće povećanje uvoza ostvareno iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Bugarske i Grčke.

Govoreći o regionalnoj saradnji, navela je da Hrvatska zadržava poziciju najznačajnijeg partnera po obimu razmjene u regionu, uz rast izvoza od gotovo 14 posto i uvoza od 13 posto.

- Ukupno posmatrano, razmjena sa EU daje pozitivan signal, unatoč globalnim događanjima u prvom polugodištu tekuće godine. CEFTA je drugi najznačajniji partner BiH u robnoj razmjeni. Ostvaren je obim od 2,7 milijardi KM, ali i pad izvoza i rast uvoza - kazala je Alihodžić.

Dodala je da robnu razmjenu sa zemljama CEFTA-e karakterizira pad izvozne aktivnosti, prvenstveno prema Srbiji i Crnoj Gori. Ipak, dodala je, Srbija je i dalje najvažniji trgovinski partner BiH sa više od 75 posto ukupne razmjene ostvarene sa zemljama iz CEFTA regiona. Istovremeno, pozitivni trendovi u trgovinskoj razmjeni sa Albanijom ublažili su negativna kretanja na ostalim tržištima CEFTA-e.

Kada je u pitanju EFTA, Švicarska ostaje najznačajniji partner BiH među zemljama ovog Evropskog udruženja slobodne trgovine. Razmjenu sa tim tržištima obilježili su rast uvoza i pad izvoza, prvenstveno zbog kretanja u trgovini sa Švicarskom i Norveškom, što je rezultiralo povećanjem trgovinskog deficita.

Alihodžić je navela da analiza vodećih tarifnih grupa pokazuje da je vanjskotrgovinska razmjena BiH i dalje koncentrirana na energente, vozila, farmaceutske proizvode i sirovine u uvozu, dok izvoz dominantno čine proizvodi elektroindustrije, metaloprerađivačkog sektora, namještaj, električna energija i proizvodi namjenske industrije.

Govoreći o rezultatima ostvarenim u prvoj polovini godine, istakla je da pokazatelji ukazuju na određene strukturne slabosti domaće ekonomije.

- BiH ima dosta ograničenu izvoznu bazu i visoku koncentraciju izvoza na ograničen broj tarifa. Rast izvoza svakako je dobar signal, ali daleko je od dovoljnog za neki veći ekonomski zamah i dostizanje evropskog prosjeka - kazala je Alihodžić.

Dodala je da značajan izazov i dalje predstavlja visok uvoz robe za finalnu potrošnju, uz istovremeno neiskorištene domaće kapacitete.

Zaključila je da se do kraja godine očekuje nastavak sličnih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba/Fena)