Ažurirano:

Astrofizičar Komisije za atomsku energiju Francuske Allan Sacha Brun kazao je da je cilj istraživanja bolje razumjeti fizičke mehanizme koji pokreću Sunčevu aktivnost i unaprijediti modele njegovog razvoja od nastanka do konačnog kraja.
Sunce neprestano izbacuje materiju i električno nabijene čestice, a povremeno proizvodi snažne solarne oluje i ogromne erupcije plazme. Kada takav materijal stigne do Zemljinog magnetnog polja, može ometati rad satelita, ugroziti astronaute i izazvati pojavu polarne svjetlosti.
Sunčeva aktivnost odvija se u ciklusima od približno 11 godina, a vrhunac sadašnjeg, 25. ciklusa, zabilježen je 2024. godine, naveo je Brun.
Naučnici će posebnu pažnju posvetiti koroni, najudaljenijem dijelu Sunčeve atmosfere, koja se prostire milionima kilometara u svemir. Iako je približno milion puta slabijeg sjaja od vidljive Sunčeve površine, temperatura u koroni može dosegnuti oko dva miliona stepeni Celzijusa.
Evropska svemirska agencija analizirat će podatke prikupljene tokom pomrčine kako bi unaprijedila razumijevanje Sunčevog vjetra i mogućnost predviđanja kretanja solarnih oluja.
Pomrčine su i ranije doprinosile velikim naučnim otkrićima. Britanski astronom Arthur Eddington tokom pomrčine 1919. godine posmatrao je savijanje svjetlosti udaljenih zvijezda i time pružio važnu potvrdu opće teorije relativnosti Alberta Einsteina.
Pomrčina 12. augusta preći će preko Grenlanda, Islanda, sjeverne Rusije, Atlantskog okeana i Španije te manjeg dijela Portugala. U većem dijelu Evrope, bit će vidljiva kao djelimična pomrčina.
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja