Hirošima obilježava 81. godišnjicu atomskog bombardovanja

Gradonačelnik Kazumi Matsui upozorio na opasnost opravdavanja nuklearnog odvraćanja i upotrebe sile.

Na ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Hirošimi Matsui je kritikovao velike sile zbog vođenja ratova i poručio da umanjivanje nehumanosti nuklearnog oružja povećava rizik od novog razaranja.

Premijerka Sanae Takaichi prvi put je kao predsjednica vlade prisustvovala memorijalu i rekla da će zauzeti "realističan pristup" ka svijetu u kojem nuklearno oružje nikada neće biti upotrijebljeno, u okviru sporazuma Ujedinjenih nacija o sprečavanju širenja nuklearnog oružja. 



Na današnji dan 1945. godine, američka atomska bomba sravnila je japanski grad Hirošimu sa zemljom, usmrtivši desetine hiljada ljudi i suočivši čovječanstvo s razornom snagom nuklearnog rata.

Na komemoraciji održanoj u Hirošimi, visoka predstavnica Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja Izumi Nakamitsu, obraćajući se u ime generalnog sekretara UN-a Antónija Guterresa, poručila je da Hirošima danas predstavlja simbol otpornosti, obnove i nade.

Hirošima je inspirativan primjer otpornosti, obnove i nade. Njeni stanovnici generacijama podsjećaju da i nakon najmračnijih trenutaka možemo izabrati i izgraditi drugačiju budućnost - rekla je Nakamitsu.



Samo dva dana nakon Hirošime, 8. augusta 1945. godine, druga atomska bomba bačena je na Nagasaki. U dva napada poginulo je oko 120.000 ljudi, dok je približno isti broj kasnije preminuo od posljedica opekotina i izloženosti radijaciji. Iza tragedije ostalo je oko 650.000 preživjelih, poznatih kao hibakuša.

Nuklearne prijetnje ponovo rastu

Govoreći o današnjoj globalnoj situaciji, Nakamitsu je upozorila da sve veće geopolitičke podjele, rast nepovjerenja i intenziviranje međunarodnog rivalstva ozbiljno ugrožavaju mehanizme koji su decenijama sprečavali nuklearnu katastrofu.

Istaknula je da je višedecenijski trend smanjenja nuklearnih arsenala zaustavljen i da se sada kreće u suprotnom smjeru. Istovremeno, upozorila je da je ugrožena i globalna zabrana nuklearnih testiranja, dok je svjetska vojna potrošnja tokom 2025. godine dostigla rekordnih 2,9 biliona američkih dolara.

Nuklearno oružje ponovo se koristi kao sredstvo prijetnje, demonstracije moći i prisile - upozorila je.



Podsjetila je da su Ujedinjene nacije osnovane kako bi svijet oslobodile pošasti rata te da je prva rezolucija Generalne skupštine UN-a iz 1946. godine upravo pozivala na potpuno uklanjanje nuklearnog oružja.

Mir se gradi povjerenjem, a ne strahom

Iako cilj potpunog nuklearnog razoružanja još nije ostvaren, Nakamitsu smatra da je on i dalje dostižan.

Naglasila je da se trajni mir ne može graditi na strahu i vojnoj sili, već na međusobnom povjerenju, dijalogu, diplomatiji, međunarodnoj saradnji i dosljednom poštivanju međunarodnog prava.

Posebno je pozvala države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu konkretne korake kako bi smanjile rizike, obnovile povjerenje i nastavile put ka potpunom nuklearnom razoružanju.

Moramo odbaciti pogrešnu logiku da nuklearno oružje predstavlja najveću garanciju sigurnosti, jer je upravo ono najveća prijetnja sigurnosti čovječanstva - poručila je.



Povodom 81. godišnjice bombardovanja Hirošime, uputila je poziv međunarodnoj zajednici da izabere dijalog umjesto podjela, saradnju umjesto sukoba i zajedničku sigurnost umjesto uskih nacionalnih interesa.

Učinimo još jedan korak ka svijetu u kojem se tragedija Hirošime nikada više neće ponoviti - zaključila je.

Atomska bomba bačena na Hirošimu eksplodirala je u 8:15 sati po lokalnom vremenu 6. augusta 1945. godine. Među simbolima tog dana ostao je ručni sat pronađen u ruševinama grada, čije su kazaljke zauvijek stale u trenutku eksplozije – kao nijemi podsjetnik na jedan od najmračnijih trenutaka u historiji čovječanstva.


(Vijesti.ba)