Dizdar i Helez odgovorili Zovko: "Apsurdno baljezganje"

"Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Mi to imamo i u Belgiji, gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu, na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te grupe. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje", rekla je Zovko sinoć.

Stižu prve reakcije.

Nerin Dizdar, federalni ministar za raseljena lica i izbjeglice smatra da je poređenje BiH sa Belgijom u smislu političkog sistema potpuno apsurdno i neprimjenjivo.

"Prvo, Belgija je federalna parlamentarna monarhija, koja na svom čelu formalno ima monarha (kralja), kao simbolički snažnog reprezenta belgijskog nacionalnog jedinstva.

Drugo, Belgija je jedna od država koja je izvršila najveći broj ustavnih izmjena u posljednjih 60 godina zbog izuzetno složenog i često nefunkcionalnog sistema.

Treće, Belgija ima dvije vrste političkih podstruktura, teritorijalne (Flandrija, Valonija i Brisel koji funkcionira poput distrikta), te jezičke koje se uglavnom podudaraju sa regionalnim, a utemeljene su na jezičkim razlikama i zaštiti kulturno-obrazovnih i jezičkih prava između govornih zajednica francuskog jezika (Valonija), holandskog jezika (Flandrija), njemačkog jezika i dvojezična zajednica Brisela.

Porediti razlike između ovih jezika i historijskih zajednica sa razlikama između deklariranih govornika bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika je, najblaže rečeno, karikaturalno.

Zbog različitih slojeva vlasti, ovlaštenja i komplikovanih modela formiranja vlasti, Belgija u pravilu obara rekorde po trajanju blokada bez formiranja vlasti. Naime, u februaru ove, 2026. godine je formirana vlada briselske regije nakon 600 dana od izbora 2024. godine. Tako su oborili rekord od 541 dana koliko je trebalo za formiranje državne vlasti u Belgiji prije 15 godina. Za formiranje državne vlade poslije zadnjih izbora 2024. godine trebalo im je “samo” 8 mjeseci, a državna vlada je formirana duboko u 2025. godini.

Ne ulazeći u dalje specifičnosti i nekompatibilnosti mandatnih okvira, strukture parlamenata i nadležnosti, cilj političke reforme je ugledanje na što efikasnije, što funkcionalnije sisteme za građane, a ne na one koji obaraju rekorde po blokadama, zasjenjujući čak i naš složeni sistem. Bosna i Hercegovina treba politički sistem koji je demokratski, ravnopravan, a sve u skladu sa definisanim principima i uputama iz presuda Evropskog suda za ljudska prava čija primjena je naša ustavna obaveza", poručio je Dizdar.

Reagovao je i ministar odbrane BiH Zukan Helez.

"Nakon najnovijih baljezganja nemušte hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, želim poručiti njoj i svim drugim političarima iz nama susjednih zemalja, koji bi da uređuju našu zemlju, da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država.

Njenu budućnost, njen politički sistem i njeno ustavno uređenje mogu uređivati isključivo građani Bosne i Hercegovine, kroz demokratske institucije i procedure ove zemlje, a nikako dokazani nacionalisti i fašisti.

Današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine nije nastalo kao rezultat slobodnog i demokratskog dogovora građana, nego kao posljedica rata, etničkog čišćenja, genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, u okolnostima u kojima je mirovni sporazum prije svega bio instrument za zaustavljanje rata.

Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir. Brojne podjele i blokade u velikoj su mjeri političko nasljeđe rata, etničkog čišćenja, genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, čije su posljedice ugrađene i u današnju političku strukturu zemlje.

Ako želimo istinski demokratsku Bosnu i Hercegovinu, moramo ukloniti mehanizme koji omogućavaju trajne političke blokade. Jedan od ključnih koraka mora biti ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Poslanici u državnom parlamentu trebaju odgovarati građanima koji su ih izabrali i odlučivati na osnovu demokratske većine.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine treba imati jasnu i ograničenu funkciju zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Mehanizam koji je zamišljen kao zaštita konstitutivnih naroda ne smije se pretvoriti u instrument kojim se blokira donošenje zakona iz svih oblasti i onemogućava normalno funkcionisanje države.

Istovremeno, mora biti osigurana puna jednakost svih građana Bosne i Hercegovine. Nijedan građanin ne smije imati manje političkih prava zato što pripada određenom narodu, niti zato što se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda.

Nažalost, prečesto svjedočimo politici Zagreba i Beograda koja nastoji očuvati postojeće podjele i status quo te koristiti političke predstavnike Hrvata i Srba u BiH za blokiranje njenog napretka. Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi smjeli biti ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država, već ravnopravni građani Bosne i Hercegovine koji svoju budućnost trebaju slobodno određivati u interesu svoje zemlje.

Ono što tražimo nije ništa radikalno niti usmjereno protiv bilo kojeg naroda. Tražimo ono što bi trebalo biti normalno u svakoj savremenoj evropskoj državi: punu demokratiju, jednakost građana, zaštitu legitimnih kolektivnih prava i institucije koje mogu normalno funkcionisati.

Priču o „centralizaciji“ i „majorizaciji“ kojom Beograd i Zagreb plaše Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini u potpunosti odbacujem. O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije?

Siguran sam da Bosna i Hercegovina može vrlo skoro postati članica i Evropske unije i NATO-a, ali za to joj je potrebna funkcionalna, demokratska i pravno uređena država, a ne sistem stalnih blokada i političkih ucjena", zaključio je Helez.

(Vijesti.ba)