SAD pokreću "najveću finansijsku ofanzivu ikada" protiv Irana

SAD su zaprijetile Iranu onim što su nazvale "najvećom finansijskom ofanzivom ikad pokrenutom" dok su se pripremale uvesti ekonomske sankcije u ponedjeljak usmjerene na iranske trgovinske partnere.

Iran se zauzvrat obavezao da će zaustaviti sav izvoz nafte iz Zaliva "ako se ekonomski rat nastavi".

- Danas počinje ekonomski Dan D - najveća finansijska ofanziva ikad pokrenuta protiv protivnika - napisao je Bessent u članku objavljenom u Financial Timesu.

Zaraćene zemlje nisu provodile vojne udare jedna protiv druge sedmicama, ali također nisu vodile smislene razgovore o okončanju šestomjesečnog sukoba.

Hiljade ljudi je poginulo, većina u Iranu i Libanu, otkako su SAD i Izrael započeli napade 28. februara, degradirajući veliki dio iranskih konvencionalnih vojnih kapaciteta i nanoseći ekonomsku štetu, te su ubili iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija.

Iran je, ipak, sačuvao dovoljno raketnih i bespilotnih kapaciteta za napad na svoje susjede u Perzijskom zalivu i prijeteći tankerima za naftu u Hormuškom tjesnacu, dovodeći plovidbu na ključnom plovnom putu gotovo do zastoja i vršeći pritisak na svjetske cijene goriva.

Tačno stanje iranskog nuklearnog programa, koji Amerikanci i Izraelci žele uništiti, ostaje nepoznato. Bez detaljnog opisivanja konkretnih mjera, Bessent je signalizirao da će SAD ciljati "uplašene zemlje" koje prakticiraju "smirenje" angažirajući se u iranskoj ekonomiji i finansijskom sistemu.

- Bilo bi im dobro da razmotre posljedice njegovog podržavanja - napisao je on u Financial Timesu.

Iran se već danima priprema za sankcije, izdajući niz oštro formuliranih izjava koje nagovještavaju veliki vojni odgovor.

Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, u nedjelju je predložio ekonomsku odmazdu.

- Ako se ekonomski rat nastavi, ni kap nafte neće biti izvezena ni kroz Hormuški tjesnac ni iz bilo kojeg dijela Arapskog zaliva. Iran će sudjelovanje ili podršku bilo koje zemlje američkom ekonomskom ratu protiv iranskog naroda smatrati ratnim činom - kazao je.

Bessent je prethodno pozvao Kinu na saradnju sa SAD, napominjući da je Kina istorijski gledano polovinu uvoza nafte dobijala iz regije Zaliva.

Portparol kineske ambasade u Washingtonu odgovorio je izjavom da "sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema“, pozivajući na diplomatiju.

Iranska ekonomija već je bila pod pritiskom međunarodnih sankcija prije nego što su američki i izraelski napadi uništili dijelove njegove infrastrukture.

Iako Teheran javno ostaje prkosan, iranski zvaničnici upozorili su da bi daljnje ekonomske kazne mogle povećati teškoće, ponovo rasplamsati nemire i dodatno narušiti legitimitet Islamske Republike.

Iran je ušao u rat s visokom inflacijom, slabljenjem valute, nestašicom energije, sankcijama i dubokim strukturnim slabostima, te se sada mora nositi s oštećenom infrastrukturom, poremećenom trgovinom, izgubljenom proizvodnjom i troškovima obnove.

U nedostatku službenih ličnih razgovora između SAD-a i Irana, koji su posljednji put održani u junu u Švicarskoj, druge zemlje, uključujući Katar, Pakistan i Tursku, pokušale su promovirati diplomatiju.

Iran je saopćio da će načelnik pakistanske vojske Asim Munir posjetiti Teheran u ponedjeljak u sklopu napora za obnovu mira i sigurnosti u regiji, ali je dao malo detalja.

Pakistan je posredovao u sukobu, a izvor iz pakistanske vlade saopćio je da će se Munir dotaći nedavnih događaja, uključujući američku prijetnju novim sankcijama.

Američko-izraelski napadi na Iran i izraelski napadi na Liban tokom rata ubili su hiljade ljudi, a milioni su raseljeni. SAD je javio o 18 poginulih vojnika i više od 750 ranjenih, prenosi Reuters.


(Vijesti.ba / FENA)