Njemačka bilježi rekordnih 15.800 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama

Najviše su bili pogođeni ljudi stariji od 75 godina. Oko 9.600 smrtnih slučajeva zabilježeno je tokom jedne sedmice krajem juna, kada su temperature u Njemačkoj prelazile 40 stepeni Celzijusa, saopćio je Institut Robert Koch (RKI).

Institut je u najnovijem izvještaju naveo da je još oko 4.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama zabilježeno između kraja jula i sredine augusta.

Vrućine i suša ovog su ljeta pogodile veliki dio Evrope, što je dovelo do naglog porasta smrtnosti povezane s visokim temperaturama, izazvalo šumske požare, uništilo brojne poljoprivredne usjeve i snizilo nivo vode u velikim rijekama. Francuska, Velika Britanija i Španija također su prijavile hiljade smrtnih slučajeva više od uobičajenog tokom ljeta.

Mnoge bukve u šumi u blizini Gladbecka, na zapadu Njemačke, požutjele su i posmeđile nakon visokih ljetnih temperatura i nedostatka padavina.

Institut je saopćio da prikuplja podatke o smrtnosti povezanoj s vrućinama tokom posljednje decenije te da je prethodni rekord zabilježen 2018. godine, kada je umrlo 8.900 ljudi. Odvojeni izvještaj jednog medicinskog časopisa procijenio je da je 1994. godine od posljedica vrućina umrlo 10.000 ljudi.

Ekstremne vrućine mogu biti smrtonosne zbog toplotnog udara, ali najčešće dovode do smrti kada se kombinuju s postojećim zdravstvenim problemima, poput bolesti srca i krvnih sudova, pluća ili bubrega.

RKI procjenjuje smrtnost povezanu s vrućinama pomoću statističkih metoda kojima se poredi broj smrtnih slučajeva tokom ljetnih sedmica s toplotnim valovima i tokom sedmica bez njih.

„Ekstremno ljeto“

Klimatske promjene i prilagođavanje visokim temperaturama bile su među temama dvodnevnog sastanka njemačke vlade koji je ove sedmice predvodio konzervativni kancelar Friedrich Merz, ali nove mjere nisu najavljene.

Merz je rekao da je 16 njemačkih saveznih pokrajina prvenstveno odgovorno za zaštitu stanovništva od vrućina te da će u narednih 12 godina već dobiti 100 milijardi eura (116 milijardi dolara) iz posebnog fonda za infrastrukturu i zaštitu klime.

Policijski helikopter puni se vodom kako bi učestvovao u gašenju šumskog požara u Huertgenwaldu, na zapadu Njemačke, 14. augusta 2026. godine.

„Ne nedostaje ni programa ni novca“, rekao je Merz u srijedu, dodajući da će vlada razmotriti moguću pomoć poljoprivrednom i šumarskom sektoru nakon suše i šumskih požara.

Istovremeno, šef parlamentarne grupe Merzove stranke CDU, Thorsten Frei, odbacio je prijedlog ministara iz vladajućeg SPD-a lijevog centra da se zaštita klime u njemačkom ustavu definiše kao zajednički zadatak savezne, pokrajinske i lokalne vlasti.

Takav model nosio bi rizik „da jedan nivo vlasti upire prstom u drugi i da se na kraju malo toga uradi“, rekao je za radio Deutschlandfunk.

Organizacija Environmental Action Germany optužila je vladu za „neodgovorno“ ponašanje jer „nije usvojila nijednu učinkovitu mjeru za zaštitu od vrućina nakon ekstremnog ljeta koje je odnijelo hiljade života“.

Organizacija je pozvala na zakonske izmjene i izdvajanje sredstava kako bi općine i gradovi mogli ukloniti asfaltne i druge nepropusne površine koje zadržavaju toplotu te zasaditi znatno više drveća.

„Buduća ljeta bit će još toplija“, rekla je direktorica organizacije Barbara Metz. „Umjesto da konačno osigura da naši gradovi ostanu pogodni za život i da ljudi ostanu zdravi, vlada samo pokušava ublažiti posljedice.“

(Vijesti.ba)