
– Riječ je o prostoru koji je kroz historiju služio kao mezarje i koji je putem represivnih društvenih mjera oduzeta od Islamske zajednice. Bez obzira na kasnije promjene njegovog statusa i namjene, Lakišića harem je zadržao karakter sakralnog prostora. Posebnu težinu ovoj činjenici daje pronalazak skeletnih ostataka tokom radova 2017. i 2021. godine, što neoborivo potvrđuje da su na ovom lokalitetu ukopavani mostarski muslimani. Njihovi posmrtni ostaci, koji se i danas nalaze u gradskoj mrtvačnici Sutina, dodatno obavezuju sve nadležne institucije na odgovoran i dostojanstven odnos prema ovom prostoru – saopćila je Vakufska direkcija.
Kako se u saopćenju dodaje, pravo muftije da izdaje fetve i tumačenja islamskih normi zagarantovano je članom 52. Ustava Islamske zajednice u BiH.
Takvu autonomiju priznaje i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji vjerskim zajednicama garantuje slobodu i autonomiju u uređivanju vlastite unutrašnje organizacije i upravljanju svojom imovinom, te je stoga potpuno legitimno da nadležni vjerski autoritet, u okviru autonomije Islamske zajednice i njenog prava da svoje vjerske i vakufske poslove uređuje u skladu s vlastitim propisima i učenjem, zauzme stav o zaštiti prostora koji ima nesumnjiv vjerski i sakralni karakter.
Dodaje se i kako haremski prostori, osim svoje imovinskopravne prirode, imaju i poseban vjerski, historijski i kulturni značaj te kao takvi zaslužuju odgovarajuću zaštitu.
Međunarodni standardi zaštite dostojanstva umrlih i njihovih posmrtnih ostataka dodatno potvrđuju potrebu posebnog i odgovornog odnosa prema prostorima na kojima su vršeni ukopi. Odredbe Ženevske konvencije potvrđuju opće civilizacijsko načelo poštovanja umrlih, njihovih posmrtnih ostataka i mjesta ukopa. Istovremeno, Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 9. garantuje slobodu misli, savjesti i vjere, dok pravo vjerskih zajednica da, u okviru svoje autonomije, štite i određuju odnos prema prostorima od posebnog vjerskog značaja predstavlja važan dio ostvarivanja vjerske slobode.
Haremski prostori stoga ne mogu biti posmatrani isključivo kroz pitanje vlasništva ili urbanističke namjene, nego imaju i posebnu vjersku, historijsku i kulturnu dimenziju.
– Sakralni prostor je prostor koji uživa potpunu zaštitu u okviru pozitivnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Obaveza zaštite sakralnih prostora odnosi se na sve nivoe vlasti i institucije nadležne za upravljanje i planiranje prostora. Savremene države sve više nastoje istražiti, sačuvati i prezentirati slojeve svoje historije i kulturne baštine, uključujući i lokalitete koji su u ranijim društvenim i političkim sistemima bili zapušteni, prekriveni ili potisnuti iz javnog sjećanja. Otkrivanjem i zaštitom takvih lokaliteta potvrđuje se kontinuitet života, kulture i tradicije zajednica koje su kroz historiju živjele na određenom prostoru – kaže se u saopćenju.
Ističe se kako je Lakišića harem upravo jedan od takvih prostora.
– Umjesto da se arheološkim i drugim stručnim istraživanjima omogući potpuno sagledavanje njegove historije, uključujući okolnosti njegovog nestajanja i promjene namjene, danas se ograničava mogućnost da se na osnovu materijalnih dokaza rasvijetli historija ovog mezarja i odnos prema prostoru na kojem su ukopavani mostarski muslimani. Sve navedeno vodi do zaključka da je pravo Islamske zajednice i njenih autoriteta da donose odluke i pravna mišljenja (fetve) o svojoj imovini i sakralnim prostorima potpuno legitiman čin utemeljen na pozitivnim zakonskim propisima države Bosne i Hercegovine – dodaje se.
Vakufska direkcija smatra da zaštita Lakišića harema nije samo pitanje imovine, nego i pitanje poštovanja prema vakufskom naslijeđu, vjerskim osjećajima muslimana Mostara i dostojanstvu ljudi koji su na tom prostoru ukopani.
– Svako rješenje koje se odnosi na ovaj lokalitet mora polaziti od te činjenice i osigurati trajnu zaštitu njegovog sakralnog karaktera – poručila je Vakufska direkcija u saopćenju za javnost.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja