Island odlučuje o EU: Referendum neizvjestan do samog kraja

Prema podacima javnog servisa RÚV, nakon prebrojanih 153.197 od ukupno oko 270.000 glasova, protiv prijedloga vlade bilo je 50,1 posto birača, dok je za glasalo 49,9 posto. Razlika iznosi svega 435 glasova.

Vlada premijerke Kristrún Frostadóttir, predvođena strankama lijevog centra, ranije je obećala da će referendum biti održan do 2027. godine, ali je glasanje odlučila ubrzati zbog rastućih međunarodnih tenzija, uključujući prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom.

Ipak, u ovoj otočnoj zemlji s gotovo 400.000 stanovnika glavna tema kampanje bila je ribarska industrija, a ne sigurnost.

Island je već dio jedinstvenog tržišta EU-a i šengenskog prostora, dok bi punopravno članstvo značilo ulazak u carinsku uniju i, eventualno, uvođenje eura.

Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, nakon velike finansijske krize i urušavanja bankarskog sistema. Pregovori su tada bili prilično odmakli, ali ih je 2013. zaustavila euroskeptična vlada.

Najveća prepreka tada, kao i danas, bila su prava na ribolov. Ribarska i pomorska industrija čine gotovo 40 posto islandskog izvoza, a protivnici članstva strahuju da bi ulaskom u EU izgubili dio kontrole nad bogatim ribolovnim područjima zbog zajedničke ribarstvene politike Unije.

„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da možemo glasati o ovom pitanju“, rekla je Frostadóttir nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu Reykjaviku. Dodala je da će njena vlada nastaviti rad bez obzira na ishod referenduma.

Pitanje na glasačkom listiću glasi: „Treba li Island obnoviti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?“

Glas „za“ ne bi automatski značio ulazak u EU, već nastavak pregovora o uslovima članstva. Konačni sporazum morao bi biti potvrđen na novom referendumu. S druge strane, glas „protiv“ ne bi trajno zatvorio mogućnost da Island u budućnosti ponovo pokrene pregovore.

Iako su ekonomska pitanja dominirala kampanjom, uoči referenduma sve više se govorilo i o sigurnosti. Island je jedan od osnivača NATO-a, ali nema vlastitu vojsku i oslanja se na saveznike u odbrani.

Reykjavik snažno podržava Ukrajinu nakon ruske invazije, dok islandske vlasti zabrinjavaju pojačane ruske pomorske aktivnosti u blizini otoka. Dodatnu zabrinutost izazvala je i Trumpova otvorena zainteresiranost za preuzimanje Grenlanda.

(Vijesti.ba)