Šteta: Krali su i doveli sve do propasti, sve smo promijenili na bolje

Otvoreno o svemu u novom izdanju Vijesti.ba Podcasta govori ministar saobraćaja KS Adnan Šteta.

Od sistema koji je bio na ivici potpunog sloma do stotina novih vozila i investicija većih od 700 miliona KM. Saobraćaj u Kantonu Sarajevo posljednjih godina postao je jedno od najvidljivijih, ali i “politički najosjetljivijih” područja velikih ulaganja.

Šta je zaista urađeno, koliko je sve koštalo, šta se finansira i kakvim kreditima te koje projekte Sarajevo tek treba dobiti?

“Javni prevoz smo u potpunosti promijenili, skoro da nije postojao, a danas je najmoderniji u ovom dijelu Evrope”, kaže Šteta.

Posebno dramatična bila je situacija s minibuskim saobraćajem. Linije su bile ugašene, vozila dotrajala, a povjerenje građana izgubljeno.

“Ljudi u GRAS-u su mislili da ćemo mi potpuno ugasiti minibuski i autobuski saobraćaj u tom preduzeću. A sada se vozi potpuno novim vozilima”, rekao je Šteta i najavio nove.

Brojke koje iznosi pokazuju razmjere promjene.

“Nabavljeno je preko 100 novih vozila, od toga 25 tramvaja, 25 trolejbusa i još dolazi, biće 35, 24 minibusa, 10 autobusa koji već voze i 10 koji trebaju doći naredne godine, od čega će 5 njih po prvi put biti na struju. Danas na ulicama Sarajeva imamo 200 vozila koji voze, a nisu vozili 2018. godine”, rekao je Šteta i otkrio koliko se se još tramvaja planira nabaviti.

Iza zatvorenih vrata GRAS-a godinama su se, prema riječima ministra, odvijale stvari koje više podsjećaju na kriminalistički film nego na upravljanje javnim preduzećem. Radnici GRAS-a nakon 18 godina primili su regres, ali su ministru ispričali i šokantne detalje o vremenu u kojem su morali plaćati za bolje vozilo i manje zahtjevnu liniju.

“Vozači su morali plaćati nekome u rukovodstvu da ih stave na manje zahtjevne linije i da im daju da voze bolje vozilo. A onda su ih znali zvati iza ponoći da dođu od kuće da im plate kafanske račune. To je strašno. To pokazuje ono što smo zatekli, a zatekli smo i 330 miliona gubitka. Ta je firma bila pokradena, svi su krali. Neko radnicima godinama nije plaćao doprinose, nisu mogli odvesti dijete kod doktora, nisu mogli u penziju, PDV se nije plaćao, ni struja”, ispričao je Šteta i otkrio još dramatičnih detalja koje su zatekli.

U javni prevoz investirano je više od 700 miliona KM. Studenti, učenici i penzioneri s minimalnom penzijom imaju besplatan prevoz, kao i svi građani u noćnom terminu. Šteta odgovara kako i objašnjava kako nastaje jedan veliki infrastrukturni projekt, kroz koliko institucija mora proći i koliko administrativnih prepreka treba savladati prije nego što građevinske mašine uopće izađu na teren.

Jedan od najslikovitijih primjera je tramvajska pruga prema Hrasnici. Ministar otkriva šta je zatečeno nakon izdavanja građevinske dozvole sa stotinjak nedostataka, ali i dokument koji je pronađen duboko u arhivama.

“U Historijskim arhivu smo pronašli dokument iz 1965. godine u kojem se navodi da se odustaje od pruge prema Hrasnici. Mi je završavamo. Već idemo u projekt žičare od Hrasnice do Igmana”, naveo je Šteta.

U podcastu govori i o trenutku u kojem je, usred pandemije koronavirusa, odlučio pokrenuti velike investicije, upravo u vrijeme kada se u ostatku svijeta od takvih poteza uglavnom odustajalo.

“Pogledajte kako je bilo i kako je sada. U politici je jako puno ljudi koji znaju dobro pričati, a djela nema, nemaju šta pokazati. Ja pričam o onome što radimo i što smo uradili”, rekao je Šteta i dodao:

“Voz za Pazarić i Podlugove godišnje prevozi 100.000 ljudi, a te linije nisu postojale. Ljudi su morali promijeniti tri prevozna sredstva i gubili su po dva sata da dođu do Sarajeva. Sad dođu za 22 do 24 minute. Neka neko kaže je li to bolje ili nije bolje”, kaže Šteta.

A ono što slijedi moglo bi dodatno promijeniti saobraćajnu sliku glavnog grada. Šta donosi XII transverzala i kada se mogu očekivati završni radovi? Kada se nastavlja gradnja Južne longitudinale? Kada Sarajevo dobija novi most na Otoci? Koje se ulice nisu rekonstruisale još od Olimpijade i šta će se tek graditi?

Šteta govori i o povjerenju građana koje, kako kaže, nije postojalo na početku, ali i o projektu Ratnog puta prema Igmanu, čiji značaj prevazilazi pitanje saobraćaja.

“Danas ljudi znaju da kad mi nešto raskopamo, da ćemo to i zakopat. To nije bilo u početku. Nakon rekonstrukcije pruge je vraćeno povjerenje… Ratni put do Igmana biće skroz jedan novi pravac. Važan je i s aspekta nekih stvari koje su se desile prije 30-ak godina”, poručuje Šteta.

Na kraju razgovora donosi podatke koje je prvi put otkrio sistem adaptivnog upravljanja saobraćajem. Koliko se stvarno vozila kreće sarajevskim ulicama, u kojim dijelovima grada nastaju najveća zagušenja i kako su gužve smanjene uprkos tome što je broj vozila u posljednje dvije godine porastao za čak 11 posto?

(Vijesti.ba)