Preminula Gloria Steinem, život je posvetila borbi za prava žena

Suosnivačica i savjetodavna urednica časopisa Ms. Magazine bila je jedna od najistaknutijih ličnosti feminističkog pokreta od kraja 1960-ih godina te je inspirirala generacije žena.

Preminula je u srijedu, saopćila je njena fondacija u objavi na Instagramu u četvrtak.

„Od nevoljne glasnogovornice do simbola pozitivnih promjena, njen put je jedinstven: američka liderica koja može govoriti svima nama“, rekla je filmska i pozorišna rediteljica Julie Taymor o Steinem u intervjuu za The New York Times 2017. godine.

Taymor je režirala film The Glorias iz 2020. godine, koji prikazuje Steinemin život kroz različite periode i temelji se na njenoj bestseler autobiografiji My Life on the Road iz 2015. godine.

Steinem je također bila tema pozorišne predstave Gloria: A Life iz 2018. godine i HBO-ovog dokumentarnog filma Gloria: In Her Own Words iz 2011. godine.

Steinem je za sebe govorila da je „poduzetnica društvenih promjena“.

„Želim odati pravdu ženama koje upoznajem, ispričati njihove priče“, rekla je časopisu The New Yorker 2015. godine. „Radi se o povezivanju i korištenju sebe kako bih slušala, jer ne možemo osnažiti žene ako ne slušamo njihove priče.“

Steinem je 1971. godine osnovala National Women's Political Caucus zajedno s bivšim američkim zastupnicama Bellom Abzug i Shirley Chisholm te spisateljicom Betty Friedan, čija je knjiga The Feminine Mystique iz 1963. godine označila početak drugog vala feminizma.

Među ostalim organizacijama koje je osnovala bile su Coalition of Labor Union Women, Women's Media Center, Voters for Choice i Ms. Foundation for Women.

Tadašnji američki predsjednik Barack Obama uručio joj je 2013. godine Presidential Medal of Freedom, najviše civilno odlikovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Sa svojom prepoznatljivom dugom kosom s plavim pramenovima, razdjeljkom po sredini i avijatičarskim naočalama, Steinem je bila glamurozni i moderni simbol feminističkog pokreta, za koji je naglašavala da mora obuhvatiti žene svih rasa.

„Ako ste doživjeli diskriminaciju, osjetljivi ste na nju na svakom nivou. Feminizam sam uglavnom naučila od crnkinja. Žene različitih rasa zapravo su izmislile feminizam“, rekla je za The New Yorker.

"Priča jedne Playboy zečice"

Gloria Steinem rođena je 25. marta 1934. godine u Toledu, u saveznoj državi Ohio, kao mlađa od dvije kćerke. Njen otac bio je trgovac antikvitetima koji je putovao.

Budući da se porodica često selila, Steinem nije redovno pohađala školu sve do otprilike sedmog razreda.

Njeni roditelji razveli su se kada je imala 11 godina, nakon čega je Steinem živjela s majkom i brinula o njoj. Njena majka doživjela je psihički slom i patila od depresije.

To iskustvo utjecalo je na Steinemine stavove o društvenoj nepravdi i braku, za koji je smatrala da ženama oduzima mogućnost izbora i mnoga građanska prava.

„Već sam bila mali roditelj jednom velikom djetetu, svojoj majci. Nisam željela završiti tako da se brinem o nekome drugom“, prenijela je Steinem.

Nakon što je diplomirala na Smith Collegeu, Steinem je počela raditi kao slobodna novinarka.

Godine 1963. radila je 11 dana kao Playboyjeva zečica, odnosno hostesa, kako bi napisala priču za časopis Show. Njen dvodijelni istraživački tekst A Bunny's Tale detaljno je opisao slabe plaće i seksistički tretman kojem su bile izložene Playboyjeve zečice, koje su prvobitno radile kao osoblje za posluživanje.

Ta priča kasnije je pretočena u televizijski film iz 1985. godine, u kojem je glavnu ulogu imala Kirstie Alley.

Godine 1968. Steinem je pomogla osnovati New York Magazine, gdje ju je esej pod naslovom After Black Power, Women's Liberation etablirao kao jednu od liderica feminističkog pokreta u vrijeme velikih društvenih previranja.

Međutim, tek nakon što je naredne godine prisustvovala javnom svjedočenju o abortusu u jednoj njujorškoj crkvi, Steinem je rekla da je zapravo počeo njen život kao feminističke aktivistice.

Steinem je ranije, kada je imala 22 godine, imala tada ilegalan abortus u Londonu.

Časopis Ms. Magazine, čija je bila suosnivačica 1971. godine, bavio se abortusom i drugim pitanjima poput seksizma, jednakih plaća i nasilja u porodici.

To je bilo potpuno drugačije od sadržaja koji je do tada bio uobičajen u časopisima namijenjenim ženama, a koji se uglavnom svodio na ljepotu, kuhanje i savjete kako podržavati supruga.

U jednom od ranih izdanja objavljena su imena 52 žene, među kojima i Steinem, koje su imale abortus, uz poziv da se taj postupak legalizira uoči historijske presude Roe v. Wade iz 1973. godine, kojom je priznat ustavni pristup abortusu ženama u SAD-u tokom gotovo pola stoljeća.

Steinem je često kritizirala ograničenja koja je povezivala s institucijom braka.

„Žene neće biti ravnopravne izvan doma sve dok muškarci ne budu ravnopravni u njemu“, govorila je.

Nije imala vlastitu djecu, a tek kada je napunila 66 godina odlučila je udati se za južnoafričkog biznismena i ekologa Davida Balea, oca glumca Christiana Balea.

„Nadam se da će ovo dokazati ono što su feministkinje uvijek govorile – da feminizam znači mogućnost izbora onoga što je ispravno u svakom trenutku našeg života“, rekla je u izjavi povodom braka.

David Bale preminuo je od raka mozga 2003. godine.

Steinem je nastavila raditi i u svojim 80-im godinama.

Napisala je brojne knjige, među kojima i Marilyn: Norma Jean iz 1986. godine, o Marilyn Monroe, zatim Revolution from Within: A Book of Self-Esteem, koja se bavila ličnim razvojem, kao i zbirke eseja.

Bila je naratorica i osmislila je ideju za dokumentarni film o zlostavljanju djece Multiple Personalities: The Search for Deadly Memories, koji je 1993. godine osvojio Emmy, a producirala je i film Better Off Dead za televizijsku mrežu Lifetime.

Također je vodila dokumentarnu seriju Woman, posvećenu nasilju nad ženama, za televizijski kanal Viceland.

Spisateljica Carolyn Heilbrun, autorica biografije Education of a Woman: The Life of Gloria Steinem iz 1995. godine, opisala je Steinem kao „oličenje ženske ljepote i samu suštinu ženske revolucije“.


(Vijesti.ba)