Njemačka poziva Vrhovni sud UN da odbaci tužbu za genocid u Gazi

Julia Monar, koja predstavlja Njemačku pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), rekla je da sud nije nadležan da odlučuje o ovom slučaju te odbacila optužbe Nikaragve kao „netačne i iskrivljene“.

Nikaragva je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu tužila Njemačku, tvrdeći da njena podrška Izraelu, posebno kada je riječ o izvozu oružja, predstavlja kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu iz 1948. godine.

Otvarajući četverodnevna saslušanja, Monar je sudijama ICJ-a rekla da „nisu ispunjeni uslovi na kojima se zasniva nadležnost ovog suda“.

„Prvi put u historiji ovog suda od njega se traži da odlučuje o slučaju koji je dvostruko udaljen od klasičnog bilateralnog spora“, rekla je Monar sudu koji odlučuje o pravnim sporovima između država.

„Ni Nikaragva ni Njemačka nisu strane u sukobu koji predstavlja stvarni predmet ovog slučaja – izraelsko-palestinskom sukobu“, istakla je Monar.

Zbog toga bi sud trebalo da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o ovom slučaju, ocijenila je.

Slučaj datira iz 2024. godine, nakon početka izraelske ofanzive u Gazi. Nikaragva je tada zatražila od sudija ICJ-a da uvedu hitne mjere kojima bi Berlin bio primoran da obustavi svu pomoć Izraelu, posebno vojnu opremu.

Sud je u aprilu te godine odbacio zahtjev Nikaragve, ocijenivši da „okolnosti, kakve se trenutno predstavljaju“, ne opravdavaju izdavanje hitnih mjera.

Postupak je, međutim, nastavljen, a Njemačka sada traži njegovo okončanje, bilo uvjeravanjem sudija da nemaju ovlasti da odlučuju o slučaju ili da argumenti Nikaragve nisu osnovani.

Berlin je podnio takozvane „preliminarne prigovore na nadležnost Suda i dopuštenost određenih zahtjeva“ koje je iznijela Nikaragva, navodi se u saopćenju ICJ-a.

„Netačne i iskrivljene“ tvrdnje

Govoreći o dopuštenosti zahtjeva, Monar je rekla da „činjenične tvrdnje Nikaragve nisu samo nebitne u ovoj fazi postupka, već stvaraju i netačnu i iskrivljenu sliku“.

„Svi njemački izvozi vojne tehnologije i opreme u Izrael – kao i u bilo koju drugu zemlju – podliježu strogim procedurama izdavanja dozvola koje premašuju međunarodne zahtjeve“, rekla je.

Monar je naglasila „nepokolebljivu podršku Njemačke postojanju i sigurnosti države Izrael“, ali je istovremeno istakla da je Njemačka jedan od najvećih bilateralnih donatora palestinskih teritorija.

Njemačka se zalaže za „trajni mir“ u Gazi, što je, kako je rekla Monar, cilj koji dijeli i Nikaragva.

„Međutim, Njemačka ozbiljno sumnja da bi slučaj koji je Nikaragva iznijela pred vaš sud na bilo koji način približio obje strane tom zajedničkom cilju“, rekla je.

„Stoga Njemačka s poštovanjem traži od Suda da odbaci zahtjeve Nikaragve“, zaključila je Monar.

Tokom saslušanja pred sudom u aprilu 2024. godine, Nikaragva je Njemačku nazvala „patetičnom“ zbog pružanja pomoći Gazi, dok istovremeno Izraelu isporučuje oružje.

Ambasador Nikaragve u Nizozemskoj Carlos Jose Arguello Gomez tada je pred sudom rekao: „Čini se da Njemačka nije u stanju razlikovati samoodbranu od genocida.“

Sud će održati četverodnevna saslušanja u Palači mira u Hagu, gdje je sjedište Međunarodnog suda pravde, a Nikaragva će odgovoriti u utorak.

Sud u prosjeku donosi odluku u ovakvim slučajevima za oko šest mjeseci.

Sud bi mogao stati na stranu Njemačke i u potpunosti odbaciti slučaj ili donijeti odluku protiv Berlina, nakon čega bi se postupak nastavio detaljnim razmatranjem „merituma“ odnosno osnovanosti navoda.

Ovaj postupak odvojen je od drugog, veoma značajnog slučaja koji se također vodi pred ICJ-em, u kojem je Južna Afrika optužila Izrael za počinjenje genocida u Gazi. Izrael te optužbe negira.

Odluke Međunarodnog suda pravde pravno su obavezujuće, ali sud nema vlastite mehanizme za njihovo provođenje.

Naprimjer, sud je naredio Rusiji da zaustavi invaziju na Ukrajinu, ali je ta odluka ostala bez učinka jer ju je Kremlj ignorisao.

(Vijesti.ba)