
Nakon što su rezultati međunarodnog istraživanja PISA 2025 pokazali da su slovenački petnaestogodišnjaci ostvarili lošije rezultate nego prije tri godine, ministar obrazovanja Borut Rončević predstavio je reformu školskog sistema.
Među najavljenim promjenama je i prelazak sa devetogodišnje na osmogodišnju osnovnu školu, što je izazvalo brojne reakcije u slovenačkoj javnosti.
Podaci PISA istraživanja pokazali su da slovenački učenici zaostaju za prosjekom zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u nauci, matematici i čitalačkoj pismenosti, pri čemu je jaz veći nego prije tri godine.
Mojca Mihelič iz Udruženja direktora i pomoćnika direktora Slovenije smatra da uzroke takvih rezultata treba tražiti mnogo dublje i da se o njima govori već godinama.
„O razlozima takvih rezultata pričamo već deset ili više godina“, rekla je Mihelič.
Situaciju je pokušala objasniti jednostavnom analogijom.
„Ako želim naučiti voziti bicikl, morat ću sjesti na njega i vježbati. Ako samo gledam druge ljude kako to rade, nikada neću znati voziti bicikl“, kazala je.
Prema njenim riječima, samo mali broj učenika može ostvariti dobre rezultate bez većeg truda jer su izuzetno talentovani. Problem nastaje kada se kod djece stvori uvjerenje da do znanja mogu doći bez rada.
Mihelič tvrdi da u slovenačkom javnom osnovnom obrazovanju posljednjih godina postoji uvjerenje da djeca ne moraju dovoljno raditi jer će dio obaveza umjesto njih preuzeti roditelji i nastavnici.
Takav pristup, upozorava, može imati suprotan efekat i dodatno povećati stres kod učenika.
„Ne mogu se osjećati uspješno ako nisu uložili nikakav trud. I što je još gore, ne mogu pokazati nikakvo znanje. To pokazuju i rezultati PISA-e“, rekla je Mihelič.
Povratak na osmogodišnju osnovnu školu
Nakon objavljivanja rezultata PISA istraživanja, ministar obrazovanja Borut Rončević predstavio je plan reforme školskog sistema, koji je potom sažeo u deset mjera.
Među njima su pojednostavljivanje nastavnih planova i programa, uvođenje sistema ocjenjivanja koji bi, prema najavi, trebao realnije pokazivati znanje učenika, podrška optimalnom razvoju djece i vraćanje radnih navika u obrazovni sistem.
Najveću pažnju privukla je najava ukidanja devetogodišnje osnovne škole.
Prema planu, Slovenija bi se vratila na osmogodišnju osnovnu školu, a novi sistem trebalo bi početi primjenjivati od školske 2028/29. godine.
Mihelič, međutim, ističe da se zapravo ne ukida devet godina obaveznog obrazovanja, već se mijenja njegova struktura.
„Djeca će i dalje imati devet godina obaveznog obrazovanja, s tim da će jedna godina biti u vrtiću, baš kao i u stara vremena, a preostalih osam godina u osnovnoj školi“, objasnila je.
Reforma bi tako donijela promjenu organizacije školovanja, dok bi ukupno trajanje obaveznog obrazovanja ostalo devet godina.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja